Pandemija covida izgledat će minorno u usporedbi s onim s čime se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na lijekove, upozorila je prof. Sally Davies, posebna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za antimikrobnu rezistenciju (AMR). Ta ugledna znanstvenica izgubila je svoje kumče prije dvije godine zbog infekcije koja se nije mogla liječiti.
Davies sada upozorava na ono što bi se moglo dogoditi ako se svijet ne uhvati u koštac s problemom u sljedećem desetljeću, ističući da je ovo pitanje akutnije od klimatskih promjena, prenosi tportal.hr.
Infekcije otporne na lijekove već sada ubijaju najmanje 1,2 milijuna ljudi godišnje. “Čini se da ima puno ljudi s neizlječivim infekcijama. Morali bismo izolirati one koji se nisu mogli izliječiti kako ne bismo zarazili svoje obitelji i zajednice”, rekla je Davies, inače prva žena na čelu Trinity Collegea u Cambridgeu, piše Guardian.
AMR znači da se neke infekcije uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima. Izloženost njima omogućuje im da razviju sposobnost rezistencije, a prekomjerna uporaba lijekova poput antibiotika ubrzava taj proces. Široko rasprostranjen otpor učinio bi velik dio suvremene medicine previše rizičnim, utječući na porode carskim rezom, intervencije protiv raka, transplantaciju organa…
Prošlog tjedna UK je objavio nacionalni akcijski plan o AMR-u, s obvezama smanjenja upotrebe antimikrobnih sredstava kod ljudi i životinja, jačanja nadzora infekcija otpornih na lijekove i poticanja industrije na razvoj novih lijekova i cjepiva. Ministrica zdravstva Maria Caulfield rekla je da su međunarodna suradnja i spremnost na globalne zdravstvene izazove poprimile neviđenu razinu važnosti.
Davies već više od desetljeća upozorava na ovaj problem, ali još više otkako je umrlo njezino kumče, 38-godišnja Emily Hoyle. Ona je imala cističnu fibrozu i dvije transplantacije pluća prije nego što je zaražena bakterijom Mycobacterium abscessus, otpornom na lijekove. Liječnici su sve pokušali, kazala je Davies, dodajući da se šest mjeseci prije smrti znalo da će Emily vjerojatno umrijeti od toga.
“Imala je vrlo lijepu smrt – bila je vrlo dostojanstvena, smijala se, šalila, olakšavala situaciju mužu, obitelji, svima nama. Bila je vrlo posebna”, kazala je Davies, navodeći da joj je Emily dopustila da širi njezinu priču.
Ovaj problem trenutno je gorući u subsaharskoj Africi, gdje se AMR-u pripisuje svaki peti smrtni slučaj u djece mlađe od pet godina. Ova katastrofa povezana je i s klimatskom krizom. “Razmislite o poplavama, o kanalizaciji, razmislite o preseljenjima, o olujama i nedostatku čiste vode u slučaju suše – infekcije rastu”, rekla je Davies.
Postoje globalni napori da se smanji neodgovarajuća uporaba antibiotika, iako je pandemija covida zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Posljednjih godina stvoreno je nekoliko novih antibiotika, a problem komplicira i primjena u poljoprivredi. Više od dvije trećine antibiotika ide u domaće životinje, rekla je Davies, obično radi poticanja rasta ili sprječavanja infekcija u pretrpanim, nehigijenskim uvjetima. Neka su azijska ribogojilišta zbog ušteda ubacivala antibiotike i u riblju hranu.
Životinje, uključujući ljude, izlučuju do 80 posto konzumiranih antibiotika, kontaminirajući okoliš. Tvornice koje proizvode antibiotike možda nisu u stanju kontrolirati svoje otpadne vode, dopuštajući da dramatične količine uđu u vodovodne sustave, kazala je Davies. Unatoč svemu, ona smatra da je čaša napola puna i s entuzijazmom raspravlja o projektima koji pronalaze drugačiji pristup. Primjerice, veliki američki dobavljač peradi prestao je koristiti antibiotike, a razvoj genomike i umjetne inteligencije ponovno oživljava znanost o novim antibioticima.
Davies je članica UN-ove mreže globalnih lidera za AMR. U rujnu će UN održati sastanak na visokoj razini o tom pitanju, a skupina se zalaže za ostvarenje ciljeva do 2030. godine, uključujući smanjenje smrti od AMR-a širom svijeta za 10 posto i upotrebe antimikrobnih sredstava u poljoprivredi za najmanje 30 posto.
