Cijene nekretnina neprestano rastu, a sve je više stranih kupaca koji kupuju nekretnine na hrvatskoj obali. Stručnjaci smatraju kako bi Hrvatska trebala štititi od dizanja cijena nekretnina, ali i da država nema stambenu politiku. 

– Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan – rekla je za HRT Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodala je kako to stvara velike probleme gradovima na moru koji su i sveučilišni.

– Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu – istaknula je. 

Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije kaže pak kako je postojalo tržište prije i poslije COVID-a. 

– Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine bio je u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto – rekao je te dodao kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU-u, no, kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.

– Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano s 19,6 i Beograd s 19,4 – kazao je Papeš. 

Cijene nekretnina neprestano rastu, a sve je više stranih kupaca koji kupuju nekretnine na hrvatskoj obali. Stručnjaci smatraju kako bi Hrvatska trebala štititi od dizanja cijena nekretnina, ali i da država nema stambenu politiku. 

– Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan – rekla je za HRT Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodala je kako to stvara velike probleme gradovima na moru koji su i sveučilišni.

– Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu – istaknula je. 

Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije kaže pak kako je postojalo tržište prije i poslije COVID-a. 

– Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine bio je u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto – rekao je te dodao kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU-u, no, kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.

– Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano s 19,6 i Beograd s 19,4 – kazao je Papeš.