Građani koji imaju određenu ušteđevinu kod kuće često mogu čuti kako čuvanjem novca u “slamarici”, on zbog inflacije gubi vrijednost, pa nerijetko odlučuju da svoj novac povjere banci na čuvanje, u vidu oročene štednje.

Međutim, kamate na štednju nisu visoke, pa tko se odluči na ovakav korak, neće baš mnogo prihodovati.

Oročena štednja koju biraju građani koji već imaju određeni iznos “sa strane” znači da se taj iznos ostavlja banci na određeni rok, koji ide od šest do 36 mjeseci, odnosno tri godine, u zavisnosti od banke.

Tijekom tog perioda, novac stoji u banci, na njega se obračunava kamata, a kada taj rok prođe, štediša podiže svoj novac nazad. Pored osnovne štednje koju je ostavio u banci, on dobiva i kamatu.

Oročena štednja uglavnom je izbor ljudi koji žele prikupiti više novca, za neki skuplji izdatak, poput novog automobila, jer novac ne može da se podigne prije roka koji je dogovoren sa bankom, te tako ne mogu pasti u iskušenje i potrošiti sve što su uspjeli uštedjeti na nešto neplanirano.

Ipak, treba imati u vidu da je ovaj vid štednje dobar za one građane koji već imaju “ozbiljnu” sumu novca. Naime, banke će štednju odobriti samo za određeni minimalni iznos, koji je 5.000 eura (odnosno 10.000 KM).

Kolike su kamate?

Kamate, prije svega, zavise od perioda ročnosti. Trenutno, u zavisnosti od perioda ročnosti i valute u kojoj se štedi, kamate se u bankama u Srbiji, a slično je i u BiH, kreću od 1,84 do 4,5 posto.

S obzirom na to da se u Srbiji najčešće štedi u eurima, portal “Nova” provjerio je koliko je isplativa oročena štednja u toj valuti, a koristili su minimalni iznos, 5.000 eura. Tko ostavi taj iznos u banci na šest mjeseci, poslije tog perioda imat će oko 5.060 eura, poslije devet mjeseci 5.090, a poslije godinu dana 5.120 eura.

Tko odabere štednju sa istim iznosom, ali na 18 mjeseci, na kraju će imati 5.160 eura, a poslije tri godine 5.280 eura.

S druge strane, banka u kojoj su pronašli više kamate, koje idu i do 4,5 posto, ali na štednju u dinarima, važi pravilo – što duži rok, veća kamata. Tako, primjera radi, za minimalni iznos od 100.000 (oko 1.650 maraka) dinara sa rokom od svega mjesec dana, kamata je 0,3 posto, a zarada također minimalna – umjesto 100.000, štediša će imati 100.025 dinara. Sa druge strane, za isti iznos, ali za rok od tri godine, štediša će umjesto 100.000, imati oko 114.120 dinara (oko 1.900 KM), prenosi ATV.

Građani koji imaju određenu ušteđevinu kod kuće često mogu čuti kako čuvanjem novca u “slamarici”, on zbog inflacije gubi vrijednost, pa nerijetko odlučuju da svoj novac povjere banci na čuvanje, u vidu oročene štednje.

Međutim, kamate na štednju nisu visoke, pa tko se odluči na ovakav korak, neće baš mnogo prihodovati.

Oročena štednja koju biraju građani koji već imaju određeni iznos “sa strane” znači da se taj iznos ostavlja banci na određeni rok, koji ide od šest do 36 mjeseci, odnosno tri godine, u zavisnosti od banke.

Tijekom tog perioda, novac stoji u banci, na njega se obračunava kamata, a kada taj rok prođe, štediša podiže svoj novac nazad. Pored osnovne štednje koju je ostavio u banci, on dobiva i kamatu.

Oročena štednja uglavnom je izbor ljudi koji žele prikupiti više novca, za neki skuplji izdatak, poput novog automobila, jer novac ne može da se podigne prije roka koji je dogovoren sa bankom, te tako ne mogu pasti u iskušenje i potrošiti sve što su uspjeli uštedjeti na nešto neplanirano.

Ipak, treba imati u vidu da je ovaj vid štednje dobar za one građane koji već imaju “ozbiljnu” sumu novca. Naime, banke će štednju odobriti samo za određeni minimalni iznos, koji je 5.000 eura (odnosno 10.000 KM).

Kolike su kamate?

Kamate, prije svega, zavise od perioda ročnosti. Trenutno, u zavisnosti od perioda ročnosti i valute u kojoj se štedi, kamate se u bankama u Srbiji, a slično je i u BiH, kreću od 1,84 do 4,5 posto.

S obzirom na to da se u Srbiji najčešće štedi u eurima, portal “Nova” provjerio je koliko je isplativa oročena štednja u toj valuti, a koristili su minimalni iznos, 5.000 eura. Tko ostavi taj iznos u banci na šest mjeseci, poslije tog perioda imat će oko 5.060 eura, poslije devet mjeseci 5.090, a poslije godinu dana 5.120 eura.

Tko odabere štednju sa istim iznosom, ali na 18 mjeseci, na kraju će imati 5.160 eura, a poslije tri godine 5.280 eura.

S druge strane, banka u kojoj su pronašli više kamate, koje idu i do 4,5 posto, ali na štednju u dinarima, važi pravilo – što duži rok, veća kamata. Tako, primjera radi, za minimalni iznos od 100.000 (oko 1.650 maraka) dinara sa rokom od svega mjesec dana, kamata je 0,3 posto, a zarada također minimalna – umjesto 100.000, štediša će imati 100.025 dinara. Sa druge strane, za isti iznos, ali za rok od tri godine, štediša će umjesto 100.000, imati oko 114.120 dinara (oko 1.900 KM), prenosi ATV.