Hrvatski birači birali su saborske zastupnike koji će ih predstavljati u iduće četiri godine, koga točno, trebalo bi se znati u srijedu kasno navečer kada bi Državno izborno povjerenstvo (DIP) trebalo objaviti izborne rezultate s glavnine biračkih mjesta.
Ta mjesta, kojih je u srijedu u Hrvatskoj bilo otvoreno više od 6.500, zatvorena su u 19 sati kada je završila i dvodnevna izborna šutnja za koje je bila zabranjena svaka promidžba, što dio izbornih sudionika i medija nije poštovao.
Tome je, vjerojatno, pridonijela činjenica da zakon nije predvidio nikakvu novčanu kaznu za prekršitelje.
Svi birači koji se u 19 sati zateknu na biračkom mjestu moći će glasovati, neovisno koliko ih bude, poručili su iz DIP-a.
Odaziv na izbore bio je velik, do 16,30 sati glasovalo je 50,60 posto birača, odnosno njih 1,6 milijuna, što je 450 tisuća birača više u odnosu na izbore u srpnju 2020. godine.
Saborske zastupnike, njih 151, moglo je birati 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj bilo ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih 222.300 birača.
Osim u Hrvatskoj, zastupnici su birani i u 41 državi diljem svijeta, tamo su ih birali hrvatski birači bez prebivališta u Hrvatskoj, a imali su pravo izabrati tri od 151 zastupnika. Budući da se te države, u kojima se glasovalo dva dana, nalaze u različitim vremenskim zonama u nekima, poput Australije i Kine, glasovanje je završeno, a u nekima tek treba završiti.
Osam zastupnika, u posebnoj 12. izbornoj jedinici, birali su zastupnici nacionalnih manjina, tri srpske, po jednog mađarske i talijanske, zajedničkog češke i slovačke, zajedničkog pet manjina (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska, makedonska) te zajedničkog 12 manjina (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).
