Odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji bila je dugo očekivana pozitivna vijest u sivilu svakodnevnice, za što smo najviše zahvalni našim političarima i njihovim prepucavanjima.
Osim što je razveselila sve građane, ova odluka je također dobar signal za investitore iz Europske unije, što bi trebalo potaknuti veće ulaganje u našu zemlju. Nova ulaganja značila bi nove poslovne prilike, nova radna mjesta, veće plaće i bolji standard.
Međutim, sve će opet ovisiti o spremnosti političara da ispune kriterije koje od nas traži Europa.
Sve zemlje koje su nekada bile iza gvozdene zavjese, nakon pristupanja Europskoj uniji, utrostručile su svoj bruto društveni proizvod, povećale plaće radnicima i poboljšale uvjete života svojim građanima. Sada se Bosna i Hercegovina kreće tim putem, izvještava BHRT.
“Danas Bosna i Hercegovina priča stvarnu europsku priču. Danas imamo konkretne ponude na stolu. Imamo vrlo ozbiljan plan rasta. Imamo plan integracije naših ekonomija, naših industrija koje su spremne za to, također kao jednu od važnih tema. Jer smo prvi put te argumente donijeli na stol”, rekao je prije nekoliko dana ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Za bosanskohercegovačke tvrtke, Europska unija je najvažniji trgovinski partner, na kojeg se odnosi 72 posto našeg izvoza i 67 posto uvoza. Ključno je poglavlje “biznis poglavlje” za poslovnu zajednicu kako bi se upoznala s mogućnostima za korištenje pretpristupnih fondova i dodatno integrirala na europsko tržište.
“Potreban je jasan vremenski okvir i transparentan i postupan proces kako bi se olakšala priprema poslovne zajednice za pristup EU. Važno je uključiti privatni sektor u cijeli proces proširenja, kao i suradnju kreatora politike i poslovne zajednice”, piše u priopćenju Spoljnotrgovinske komore BiH.
Pred političarima je mnogo posla, a u fokusu, kako poručuju privrednici, mora biti ekonomija.
“Mislim da bi privreda trebala davati određene inpute, odnosno zadatke političarima, da to što su preuzeli rade na brži, efikasniji način. Da se stvaraju povoljni uvjeti poslovanja u BiH. To će onda dati efekte koje svi očekujemo”, kaže predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić.
“Trebamo što prije krenuti u ispunjavanje određenih obaveza kako bismo dobili pristup izvorima sredstava, tržištima i reformama koje bi ubrzale aktivnosti u prerađivačkoj industriji, u baznoj industriji”, mišljenje je ekonomskog analitičara Aleksandra Ljuboje.
Bosna i Hercegovina ima ogromnu priliku kroz pregovore s Europskom unijom reformirati sektore turizma i okoliša. Nova radna mjesta u turizmu, eko-poljoprivredi, manje otpada u okolišu, a više u reciklaži, samo su neki od benefita predstojećih pregovora.
“Ispunjenjem kriterija smanjit će se ‘sivi’ turizam, što će uključivati uvođenje iznajmljivača koji koriste platforme poput Bookinga ili Airbnba u legalne tokove i poreski sistem, a ‘Planom rasta’ EU za zapadni Balkan postat ćemo dio jedinstvenog europskog tržišta, što će donijeti nove goste, ali i investicije EU u visini od jedne milijarde eura za našu regiju”, ističe ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder.
Pred vlastima Bosne i Hercegovine je ozbiljan i težak posao. Pristupni pregovori, takozvani EU acquis, podijeljeni su u 35 poglavlja, kao što su poljoprivreda, okoliš, pravosuđe i temeljna prava, slobodno kretanje ljudi, robe, usluga, kapitala itd.
Svaka zemlja kandidat i Europska unija se usklađuju oko toga što treba promijeniti i na koji način. Radi se o tisućama zakona i propisa koje treba uskladiti sa europskim pravilima. Sloveniji je trebalo šest godina.
Koliko ćemo brzo napredovati ovisi o našim političarima i njihovoj spremnosti da započnu reforme u mnogim područjima. S obzirom na način na koji rade, nema mjesta optimizmu da ćemo brzo završiti pregovore i postati dio europske obitelji država.
