Saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorili su u srijedu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da će se vojnici koje pošalje u Ukrajinu suočiti s istom sudbinom kao vojska Napoleona Bonapartea, čija je invazija na Rusiju završila porazom i velikim brojem mrtvih.

Macron je u ponedjeljak otvorio vrata europskim zemljama za slanje vojnika u Ukrajinu, no upozorio je da u ovom trenutku ne postoji suglasje po tom pitanju.

Njegovi su komentari potaknuli niz drugih zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, da kažu da to ne planiraju učiniti, a Kremlj je upozorio da bi sukob između Rusije i NATO saveza predvođenog SAD-om bio neizbježan ako bi europske članice NATO-a poslale vojnike da se bore u Ukrajini.

Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, i bliski Putinov saveznik, rekao je da se čini da Macron sebe vidi kao Napoleona te ga je upozorio da ne ide stopama francuskog cara.

“Kako bi održao svoju osobnu moć, Macron se nije mogao dosjetiti ničeg boljeg nego započinjanja trećeg svjetskog rata. Njegove inicijative postaju opasne za građane Francuske”, rekao je Volodin na svojim službenim kanalima na društvenim mrežama.

“Prije takvih izjava, bilo bi dobro da se Macron sjeti kako je to završilo za Napoleona i njegove vojnike, od kojih je više od 600.000 ostalo ležati u crnoj zemlji.”

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine je prvotno brzo napredovala i pošlo mu je za rukom osvojiti Moskvu. No, ruska taktika je prisilila Napoleonovu vojsku na dugo povlačenje te su stotine tisuća njegovih ljudi umrli od posljedica bolesti, gladi i hladnoće.

Rat u Ukrajini prouzročio je najgoru krizu za ruske odnose sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962., a Putin, koji upravlja najvećim nuklearnim arsenalom u svijetu, upozorio je na opasnosti izravnog sukoba između NATO-a i Rusije.

Macronovu izjavu su neki izvan Rusije ipak pozdravili, naročito u istočnoj Europi.

No, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je da Macron pati od opasne megalomanije te da njegova izjava dočarava koliko je zapadna politička misao postala manjkava.

“Sitničavi i tragični nasljednici Bonapartea, koji isprobavaju zlatne epolete otrgnute prije 200 godina, željni su osvete s napoleonskom veličinom te izvaljuju žestoke i krajnje opasne besmislice”, poručio je Medvedev.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je rekla da je Macronova izjava otkrila da druge zapadne zemlje, za razliku od francuskog predsjednika, razumiju rizike izravnog sukoba između NATO-ovih vojnika i Rusije.

“Vođe mnogi europskih vlada su brzo rekli da ništa slično nisu planirali niti planiraju”, kazala je.

“To pokazuje da razumiju opasnost”.

Saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorili su u srijedu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da će se vojnici koje pošalje u Ukrajinu suočiti s istom sudbinom kao vojska Napoleona Bonapartea, čija je invazija na Rusiju završila porazom i velikim brojem mrtvih.

Macron je u ponedjeljak otvorio vrata europskim zemljama za slanje vojnika u Ukrajinu, no upozorio je da u ovom trenutku ne postoji suglasje po tom pitanju.

Njegovi su komentari potaknuli niz drugih zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, da kažu da to ne planiraju učiniti, a Kremlj je upozorio da bi sukob između Rusije i NATO saveza predvođenog SAD-om bio neizbježan ako bi europske članice NATO-a poslale vojnike da se bore u Ukrajini.

Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, i bliski Putinov saveznik, rekao je da se čini da Macron sebe vidi kao Napoleona te ga je upozorio da ne ide stopama francuskog cara.

“Kako bi održao svoju osobnu moć, Macron se nije mogao dosjetiti ničeg boljeg nego započinjanja trećeg svjetskog rata. Njegove inicijative postaju opasne za građane Francuske”, rekao je Volodin na svojim službenim kanalima na društvenim mrežama.

“Prije takvih izjava, bilo bi dobro da se Macron sjeti kako je to završilo za Napoleona i njegove vojnike, od kojih je više od 600.000 ostalo ležati u crnoj zemlji.”

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine je prvotno brzo napredovala i pošlo mu je za rukom osvojiti Moskvu. No, ruska taktika je prisilila Napoleonovu vojsku na dugo povlačenje te su stotine tisuća njegovih ljudi umrli od posljedica bolesti, gladi i hladnoće.

Rat u Ukrajini prouzročio je najgoru krizu za ruske odnose sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962., a Putin, koji upravlja najvećim nuklearnim arsenalom u svijetu, upozorio je na opasnosti izravnog sukoba između NATO-a i Rusije.

Macronovu izjavu su neki izvan Rusije ipak pozdravili, naročito u istočnoj Europi.

No, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je da Macron pati od opasne megalomanije te da njegova izjava dočarava koliko je zapadna politička misao postala manjkava.

“Sitničavi i tragični nasljednici Bonapartea, koji isprobavaju zlatne epolete otrgnute prije 200 godina, željni su osvete s napoleonskom veličinom te izvaljuju žestoke i krajnje opasne besmislice”, poručio je Medvedev.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je rekla da je Macronova izjava otkrila da druge zapadne zemlje, za razliku od francuskog predsjednika, razumiju rizike izravnog sukoba između NATO-ovih vojnika i Rusije.

“Vođe mnogi europskih vlada su brzo rekli da ništa slično nisu planirali niti planiraju”, kazala je.

“To pokazuje da razumiju opasnost”.