Na kraju opće audijencije, 14. veljače 2024. u Vatikanu papa Franjo ostavio je po strani pripremljene tekstove. Nakon što je pak govorio o povijesti kršćanskog mučeništva u starom Rimu, Papa je primijetio da i danas ima mnogo mučenika diljem svijeta, te je uputio poseban pozdrav kardinalu Ernestu Simoniju, kojeg je opisao kao „živućeg mučenika“.

Dvadeset osam godina zatvora

Rođen u selu Troshani, u sjevernoj Albaniji, 1928., Ernest Simoni započeo je studij za svećenika unutar franjevačkog reda kada je imao samo deset godina.

Franjevački samostan u kojem je boravio 1948. opljačkali su pripadnici komunističkog režima. Fratri su strijeljani, a novaci protjerani.

Unatoč tome, Simoni je nastavio teološki studij u tajnosti, te je 1956. tajno zaređen za svećenika.

Godine 1963., nakon božićne mise, Simoni je uhićen i zatvoren. Ostao je iza rešetaka dvadeset i osam godina, suočavajući se s boravkom u samici i dugim godinama teškog rada.

Papa Franjo susreo se s p. Simonijem tijekom posjeta Albaniji u rujnu 2014. te je bio doveden do suza kad je čuo sve njegove patnje. Nakon povratka u Rim, Papa ga je proglasio kardinalom.

Papine riječi

Papa Franjo započeo je počast kardinalu Simoniju s osvrtom na mnoge kršćanske mučenike koji su pokopani u Vatikanu.

Svi smo mi čitali, čuli, priče o prvim mučenicima Crkve, istaknuo je Papa. Čak i ovdje, gdje je sada Vatikan, postoji groblje, a mnogi su ovdje pogubljeni.

Ali, i danas, naglasio je Papa, mnogi su mučenici po cijelom svijetu: mnogi, možda i više nego na početku. Mnogi su progonjeni zbog svoje vjere.

Potom je predstavio kardinala Simonija, napomenuvši da je on proživio 28 godina u zatvoru kao rezultat komunističkog progona Crkve u Albaniji koji je, kako je rekao, bio „možda najokrutniji“ takve vrste.

Kardinal Simoni „i dalje svjedoči“, istaknuo je Papa. Sada ima 95 godina i nastavlja raditi za Crkvu bez obeshrabrenja.

Nakon izlaska iz zatvora 1990-ih, kardinal Simoni provodio je službu svećenika, s posebnim fokusom na promicanje pomirenja u postkomunističkoj Albaniji.

Dragi brate, zaključio je papa Franjo, zahvaljujem ti na tvom svjedočenju.

Na kraju opće audijencije, 14. veljače 2024. u Vatikanu papa Franjo ostavio je po strani pripremljene tekstove. Nakon što je pak govorio o povijesti kršćanskog mučeništva u starom Rimu, Papa je primijetio da i danas ima mnogo mučenika diljem svijeta, te je uputio poseban pozdrav kardinalu Ernestu Simoniju, kojeg je opisao kao „živućeg mučenika“.

Dvadeset osam godina zatvora

Rođen u selu Troshani, u sjevernoj Albaniji, 1928., Ernest Simoni započeo je studij za svećenika unutar franjevačkog reda kada je imao samo deset godina.

Franjevački samostan u kojem je boravio 1948. opljačkali su pripadnici komunističkog režima. Fratri su strijeljani, a novaci protjerani.

Unatoč tome, Simoni je nastavio teološki studij u tajnosti, te je 1956. tajno zaređen za svećenika.

Godine 1963., nakon božićne mise, Simoni je uhićen i zatvoren. Ostao je iza rešetaka dvadeset i osam godina, suočavajući se s boravkom u samici i dugim godinama teškog rada.

Papa Franjo susreo se s p. Simonijem tijekom posjeta Albaniji u rujnu 2014. te je bio doveden do suza kad je čuo sve njegove patnje. Nakon povratka u Rim, Papa ga je proglasio kardinalom.

Papine riječi

Papa Franjo započeo je počast kardinalu Simoniju s osvrtom na mnoge kršćanske mučenike koji su pokopani u Vatikanu.

Svi smo mi čitali, čuli, priče o prvim mučenicima Crkve, istaknuo je Papa. Čak i ovdje, gdje je sada Vatikan, postoji groblje, a mnogi su ovdje pogubljeni.

Ali, i danas, naglasio je Papa, mnogi su mučenici po cijelom svijetu: mnogi, možda i više nego na početku. Mnogi su progonjeni zbog svoje vjere.

Potom je predstavio kardinala Simonija, napomenuvši da je on proživio 28 godina u zatvoru kao rezultat komunističkog progona Crkve u Albaniji koji je, kako je rekao, bio „možda najokrutniji“ takve vrste.

Kardinal Simoni „i dalje svjedoči“, istaknuo je Papa. Sada ima 95 godina i nastavlja raditi za Crkvu bez obeshrabrenja.

Nakon izlaska iz zatvora 1990-ih, kardinal Simoni provodio je službu svećenika, s posebnim fokusom na promicanje pomirenja u postkomunističkoj Albaniji.

Dragi brate, zaključio je papa Franjo, zahvaljujem ti na tvom svjedočenju.