Kako su temperature padale posljednjih tjedana, tragovi plijesni počeli su se širiti u mnogim domovima i krenula je pomama za odvlaživačima zraka, piše BBC.
Budući da je vodena para u unutarnjem zraku sklona kondenzaciji na hladnim površinama, laganim sušenjem pomoću odvlaživača zraka može se smanjiti ili eliminirati kondenzacija, a time i plijesan, koja uspijeva na vlazi, piše BBC, prenosi N1.
Prostor se time čini toplijim i lakšim za grijanje jer je potrebno manje energije za zagrijavanje suhog zraka. Naša su tijela također osjetljiva na vlagu, jer vlaga u zraku potiče toplinu da pobjegne s površine naše kože.
“Potražnja je luda”
Cijene energije ove zime u Velikoj Britaniji su otprilike dvostruko veće nego prije dvije godine. Kao rezultat energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, ljudi diljem Ujedinjenog Kraljevstva tražili su jeftine metode održavanja svojih domova toplima i suhima. To je dovelo do očitog buma u prodaji odvlaživača zraka.
“Potražnja je bila luda. Ne možemo to pratiti.”, kaže Chris Michael, direktor Meacoa, britanske marke odvlaživača zraka.
Prošlog Božića, kaže da je njegova tvrtka imala listu čekanja od 20.000 kupaca koji su tražili odvlaživač zraka – tvrtka jednostavno nije imala dovoljno zaliha. Ove godine planira isporučiti dodatnih 100.000 jedinica, ukupno 280.000, no boji se da to ipak neće biti dovoljno.
“Trebali smo uvesti dodatnih 50.000”, kaže Michael.
Mehanički odvlaživači rade na jedan od dva načina – ili koriste rashladno sredstvo za hlađenje površine unutar stroja, gdje se vlaga kondenzira radi skupljanja, ili koriste sredstvo za sušenje koje uvlači vlagu. Taj se materijal zatim isušuje zagrijavanjem. Jedinice srednje veličine ipak nisu jeftine i koštaju između 150 i 350 funti (170 do 400 eura).
Uređaji koji se temelje na rashladnom sredstvu daleko su najpopularniji, kaže Michael. Međutim, njihov rad općenito košta manje, budući da odvlaživač na bazi sredstva za sušenje oslobađa nešto topline tijekom rada, to bi moglo pomoći u zagrijavanju posebno hladnog prostora, poput zimskog vrta.
Odvlaživač može pomoći i da se odjeća obješena u zatvorenom prostoru osuši za samo nekoliko sati, a trošak je manji nego kod sušilice rublja.
Vlaga može biti i opasna
Profesorica Cath Noakes sa Sveučilišta u Leedsu stručnjakinja je za kvalitetu zraka. Ona kaže da je i dalje važno provjetravati i grijati svoj dom uz korištenje odvlaživača. Idealna relativna vlažnost zraka je otprilike između 40% i 60%.
“Visoka vlažnost povezana je s rastom plijesni i drugih mikroba”, objašnjava. “Vrlo niska vlažnost zraka, recimo ispod 40% – i definitivno ispod 30% – povezana je sa stvarima poput respiratornih virusa.”
Odvlaživači zapravo ne uklanjaju plijesan, naglašava ona, samo dio vlage koja bi mogla potaknuti nastanak. A ako postoje problemi s curenjem ili ulaskom vode u dom, na primjer zbog oštećenih cjevovoda ili vlažnih zidova, sam odvlaživač zraka neće riješiti te probleme.
Prije otprilike 15 godina, inženjer Ray Galvin s Cambridge Institute for Sustainability Leadership pokrenuo je studiju u kojoj je njegov prijatelj koristio odvlaživač zraka za rješavanje problema vlage u trosobnoj kući iz 1930-ih u Cambridgeu. Rezultati su pokazali da je rad uređaja otprilike četiri sata svake noći potrošio 1 kilovatsat električne energije i u prosjeku uklonio više od litre vode iz zraka. Stanari su rekli da su time riješili probleme s kondenzacijom, koja je najviše utjecala na njihove prozore.
Drugi načini za smanjenje vlage
Ako si ne možete priuštiti odvlaživač zraka, postoje drugi načini za smanjenje visoke razine vlage u zatvorenom prostoru. Dr. Galvin predlaže njemački pristup Stosslüften, ili “šok ventilaciju”, koji uključuje otvaranje višestrukih prozora što je moguće šire na nekoliko minuta, kako bi se omogućila značajna promjena zraka unutra, a zatim ih ponovno zatvoriti.
Dr. Galvin kaže da to neće ohladiti kuću jer će unutarnji zidovi zadržati latentnu toplinu. Međutim, značajno će smanjiti relativnu vlažnost.
Profesor Noakes također preporučuje ovu metodu, napominjući da može biti posebno učinkovita odmah nakon kuhanja ili pranja – aktivnosti koje mogu povećati relativnu vlažnost zraka.
