Velike temperaturne oscilacije očekuju nas u narednim danima na području Bosne i Hercegovine. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), temperature će, pasti za čak 20 stupnjeva u samo 48 sati.
Kod ovakvih naglih promjena vremena hitnoj službi se javljaju pacijenti s kroničnim oboljenjima, najviše astmatičari, srčani bolesnici, visokotlakaši i psihijatrijski pacijenti.
Pratite upozorenja i savjete biometeorologa
I znatno manje promjene vremenskih prilika mogu pojačati simptome kroničnih bolesti, a promjena vremena se osjeća i do nekoliko dana ranije. Kada se radi o naglim i kratkotrajnim promjenama, gotovo da nema osobe među svim generacijama koja ne osjeća meteoropatske tegobe, zbog čega je važno pratiti upozorenja i pridržavati se savjeta medicinskih stručnjaka.
Kod zdravih osoba koje su osjetljive na promjenu vremena – meteoropata – javljaju se sljedeće meteoropatske reakcije:
glavobolja zbog nagle promjene temperature i njenim izraženim dnevnim hodom,
razdražljivost i promjenjivo raspoloženje (kada je pojačan južni i jugoistočni vjetar),
bolovi u mišićima (pri povećanoj vlažnosti zraka),
umor, pospanost i malaksalost (pri toplom i vlažnom vremenu).
Savjeti kardiologa za nagle promjene vremena
Interventni kardiolog prof. dr Dušan Ružičić, specijalist interne medicine, kaže da bi bolesnici koji imaju kronične kardiovaskularne bolesti kao što su povišeni krvni tlak, ili boluju od koronarne bolesti, odnosno angine pektoris, morali voditi računa o sljedećem:
Ne trebaju prekidati uzimanje lijekova za snižavanje krvnog tlaka, za povišenu razinu masnoća u krvi.
Ako su imali terapiju zbog koronarne bolesti – da je nipošto ne prekidaju.
Da budu znatno umjereniji u hrani i u piću.
Da bolesnici koji znaju da imaju koronarnu bolest – izbjegavaju izlaske u najhladnijim dijelovima dana, rano ujutro i kasno navečer.
Kronični bolesnici bi trebali nositi zaštitnu masku ako je zrak zagađen.
Fizičku aktivnost treba upražnjavati u najtoplijem dijelu dana i nastaviti s tim, ali ne kada je mraz snažan. Ako živimo zdravim stilom života, apsolutno ćemo biti pripremljeniji na promjene vremena.
Na pojavu prvih simptoma stezanja u prsima trebate se odmah javiti u hitnu medicinsku službu.
Astma i kronična opstruktivna bolest pluća
Pulmologinja Tatjana Radosavljević je rekla da su astma i kronična opstruktivna bolest pluća – bolesti koje su vrlo ovisne o vremenskim uvjetima, atmosferskog tlaka, temperature zraka i prisutnosti vlage u zraku.
“Ljudi koji dugo boluju od toga, dobro znaju što trebaju učiniti kada nam dolaze takve promjene vremena. Pokušavaju pojačati terapiju ili pokušavaju ne izlaziti iz kuće, u svakom slučaju pokušavaju izbjeći promjene vremena. Međutim, ako dođe do pogoršanja – do gušenja, govorimo o pacijentima na koje utječe ovakva promjena, i ako im pojačanje terapije koje imaju kod kuće u obliku pumpica ili drugih lijekova ne pomogne, trebaju se javiti svom liječniku. Po potrebi, ako je to pogoršanje u vrijeme kasne jeseni i zime, moraju se čak javiti u bolnicu”, objasnila je liječnica Tatjana Radosavljević.
Savjeti psihijatrice
Što se tiče osoba koje nemaju plućne probleme, brojni su faktori koji utječu na njih jer je sve više meteoropata.
“Osjećaj nedostatka zraka ne mora biti izazvan određenim plućnim problemom, nego mogu reagirati jednostavno na taj način. Moj savjet je da, prije svega, prate biometeorološku prognozu i da u skladu s time primjene terapiju koju već imaju ili je pojačaju. Ako ne ide ni to, obavezno se trebaju javiti liječniku”, poručuje Radosavljević.
Psihijatrica Aleksandra Aničić Tošović kaže da bi s obzirom na najavu naglog rasta, a zatim pada temperature, psihijatrijski pacijenti trebali nastaviti uzimati redovno svoju terapiju.
“Kada govorimo o populaciji pacijenata koji imaju već kronično oboljenje s kojim žive i imali su pogoršanja i poboljšanja, oni znaju kako prepoznati simptome koji su različiti od pacijenta do pacijenta. Savjet je da redovno uzimaju terapiju i da se nastave baviti svojim aktivnostima”, rekla je Aleksandra Aničić Tošović.
Zdrav model života koji podrazumijeva dovoljno sna, dobru hidrataciju organizma, rekreaciju i sport, vrijeme provedeno u prirodi, smanjenje stresa na najmanju moguću razinu i drugo, utječe pozitivno na pacijente koji imaju druge bolesti pa i na pacijente koje imaju neko mentalno oboljenje.
Ako netko ne spava dovoljno, ima pretjerano stresa u životu koji ne kontrolira, imat će češća pogoršanja, tvrdi Aničić Tošović, piše Espreso.
