Američki diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu, objavila je konzultantska tvrtka Kissinger Associates. Kissinger je bio diplomat, politolog, geopolitički konzultant i političar koji je služio kao državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda.

Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom.

Nazivajući Kissingera diplomatskim moćnikom, Reuters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

“Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabjela je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, napisao je Reuters.

Bio je kontroverzna ličnost. Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova. Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates, koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja nacionalne sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Američki diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu, objavila je konzultantska tvrtka Kissinger Associates. Kissinger je bio diplomat, politolog, geopolitički konzultant i političar koji je služio kao državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda.

Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom.

Nazivajući Kissingera diplomatskim moćnikom, Reuters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

“Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabjela je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, napisao je Reuters.

Bio je kontroverzna ličnost. Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova. Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates, koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja nacionalne sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.