Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi najviši u EU-u i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025. godine, procjenjuje Europska komisija u svojim jesenskim gospodarskim prognozama.
Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti 2,6 posto, što je drugi najviši rast u EU-u, nakon Malte čiji bi BDP trebao rasti 4 posto. Sljedeće godine, rast bi trebao usporiti na 2,5 posto, a 2025. ubrzati na 2,8 posto.
Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo skromno rasti po stopi od 0,6 posto, sljedeće godine 1,3 posto, a 2025. 1,7 posto. Slično je i u eurozoni – ove godine predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 1,2 posto, a 2025. 1,6 posto.
Rast zaposlenosti ostaje solidan, ove godine će rasti 2,1 posto, a sljedeće dvije godine po 1,1 posto. Očekuje se rekordno niska nezaposlenost, ove godine stopa nezaposlenosti past će na 6,5 posto, sljedeće na 6,2 posto, a 2025. na 5,8 posto.
Očekuje se smirivanje inflacije potaknuto nižim cijenama energije i nepraređene hrane, dok inflacija cijena usluga ostaje tvrdokornija. Na saldo opće države vjerojatno će negativno utjecati velika povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada koja vrše pritisak na rashode, dodaje Komisija.
Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine snažno raslo (6,3 posto) zahvaljujući solidnom rastu privatne potrošnje unatoč visokoj inflaciji.
Očekuje se da će realni rast BDP-a ostati solidan, 2,6 posto u 2023 godini, čemu pridonosi pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom području.
Potražnja potrošača trebala bi ostati visoka uz rast zaposlenosti i realnih plaća. Predviđa se da će i državna potrošnja i ulaganja pozitivno pridonijeti rastu, pri čemu će ulaganja uvelike biti podržana povećanom apsorpcijom fondova EU-a.
Predviđa se da će neto izvoz pozitivno pridonijeti rastu BDP-a budući da smanjenje uvoza robe poništava manji izvoz robe, uz sveukupnu snažnu turističku potražnju.
Sljedeće godine, rast od 2,5 posto bit će uglavnom potaknut domaćom potražnjom dok ukupna inflacija pada prema 2 posto, prenosi Hina.
Glavni rizik za gospodarske izglede je sporiji pad inflacije od očekivanog, koji je u Hrvatskoj ustrajnija nego u većem dijelu europodručja.
Stopa zaposlenosti trebala bi nastaviti rasti unatoč blagom smanjenju ukupnog broja stanovnika.
U ovim procjenama Komisija uključuje učinak pretpostavljenog postupnog ukidanja mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije od kraja ožujka 2024.
Zbog snažnog gospodarskog rasta i inflacije prošle su godine fiskalni prihodi znatno porasli, što je pomoglo da se deficit pretvori u mali višak od 0,1 posto BDP-a.
