Europa bi se mogla riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima i stvoriti samoodrživ energetski sektor ulaganjima od oko 2 bilijuna eura na solarnu energiju, vjetar i druge obnovljive izvore do 2040. godine, pokazala je nova studija.

U izvješću, koje je objavio Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime, navodi se da će kontinent trebati godišnja ulaganja od 140 milijardi eura do 2030. i 100 milijardi godišnje u desetljeću nakon toga da to postigne.

Dok bi većina iznosa bila potrebna za ekspanziju vjetroelektrana na kopnu, solarni, vodikovi i geotermalni izvori bili bi dodatni stupovi strategije koja bi omogućila da se europske potrebe za električnom energijom osiguravaju isključivo iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Trebalo bi još jedno desetljeće da se cijeli energetski sustav, uključujući primjerice grijanje koje trenutno pokreće nafta ili plin, pretvori u obnovljive izvore energije.
“Ove brojke su visoke, ali važno je reći da se procjenjuje da su europske zemlje potrošile 792 milijarde eura u prošloj godini samo na status quo sustava kako bi zaštitile potrošače od učinaka energetske krize izazvane ruskom invazijom u Ukrajinu”, navodi se u studiji.

Prošlog mjeseca europski zakonodavci dali su konačno odobrenje pravno obvezujućim ciljevima za brže širenje obnovljive energije u ovom desetljeću, što je središnji dio europskih planova za suzbijanje klimatskih promjena i odustajanje od fosilnih goriva.
Zakon podiže ciljeve EU-a za obnovljivu energiju, zahtijevajući da 42,5 posto energije EU-a bude obnovljivo do 2030., zamjenjujući prethodni cilj od 32 posto.

Znanstvena studija – koju je naručio Aquila Capital, jedan od najvećih europskih privatnih investitora u obnovljive izvore energije – ponovila je kritike industrije prema europskim propisima, tražeći brže odobravanje projekata kako bi se osiguralo postizanje ciljeva.

Rečeno je da će opskrba obnovljivom energijom morati rasti za 20 posto godišnje kako bi zadovoljila očekivanu potražnju za električnom energijom do 2030.

Europa bi se mogla riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima i stvoriti samoodrživ energetski sektor ulaganjima od oko 2 bilijuna eura na solarnu energiju, vjetar i druge obnovljive izvore do 2040. godine, pokazala je nova studija.

U izvješću, koje je objavio Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime, navodi se da će kontinent trebati godišnja ulaganja od 140 milijardi eura do 2030. i 100 milijardi godišnje u desetljeću nakon toga da to postigne.

Dok bi većina iznosa bila potrebna za ekspanziju vjetroelektrana na kopnu, solarni, vodikovi i geotermalni izvori bili bi dodatni stupovi strategije koja bi omogućila da se europske potrebe za električnom energijom osiguravaju isključivo iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Trebalo bi još jedno desetljeće da se cijeli energetski sustav, uključujući primjerice grijanje koje trenutno pokreće nafta ili plin, pretvori u obnovljive izvore energije.
“Ove brojke su visoke, ali važno je reći da se procjenjuje da su europske zemlje potrošile 792 milijarde eura u prošloj godini samo na status quo sustava kako bi zaštitile potrošače od učinaka energetske krize izazvane ruskom invazijom u Ukrajinu”, navodi se u studiji.

Prošlog mjeseca europski zakonodavci dali su konačno odobrenje pravno obvezujućim ciljevima za brže širenje obnovljive energije u ovom desetljeću, što je središnji dio europskih planova za suzbijanje klimatskih promjena i odustajanje od fosilnih goriva.
Zakon podiže ciljeve EU-a za obnovljivu energiju, zahtijevajući da 42,5 posto energije EU-a bude obnovljivo do 2030., zamjenjujući prethodni cilj od 32 posto.

Znanstvena studija – koju je naručio Aquila Capital, jedan od najvećih europskih privatnih investitora u obnovljive izvore energije – ponovila je kritike industrije prema europskim propisima, tražeći brže odobravanje projekata kako bi se osiguralo postizanje ciljeva.

Rečeno je da će opskrba obnovljivom energijom morati rasti za 20 posto godišnje kako bi zadovoljila očekivanu potražnju za električnom energijom do 2030.