U razgovoru s novinarima u zrakoplovu na povratku iz Mongolije, 4. rujna 2023. papa Franjo je govorio o Sinodi, te je također objasnio značenje svojih riječi upućenih mladim Rusima, ponovno ističući kako su one poziv da ne zaborave svoju veliku kulturnu baštinu.
Prvo je pitanje postavio mongolski novinar kojega je zanimalo koja je bila glavna svrha tog Papinog putovanja i je li zadovoljan postignutim rezultatom. Odgovarajući, Sveti je Otac prije svega istaknuo da uvijek odlazi na putovanja kako bi posjetio katoličke zajednice te ušao u dijalog s poviješću i kulturom narodā. Tako je i putovanjem u Mongoliju – rekao je – želio upoznati taj narod, ući u dijalog s njim, primiti njegovu kulturu i popratiti Crkvu na njezinom putu, uz mnogo poštovanja prema kulturi tog naroda.
Mistika trećeg susjeda
Mongolija ima nešto vrlo zanimljivo, što podupire međunarodni dijalog između Europe i Azije, a što je papa Franjo nazvao „mistikom trećega susjeda“. Zamislite, Ulaanbaatar je glavni grad zemlje najudaljenije od mora, koja se nalazi između dvije velike sile, Rusije i Kine. Zbog toga trebate nastojati razgovarati i s trećim susjedima – kazao je – iz želje za univerzalnošću, kako biste cijelom svijetu pokazali svoje vrijednosti, te od drugih primili njihove i došli do dijaloga.
Odnosi s Kinom
Na pitanje jedne novinarke kakvi su odnosi s Kinom u ovom trenutku, s obzirom na to da kineske vlasti nisu dopustile biskupima da idu u Mongoliju, Papa je rekao da su odnosi s Kinom puni poštovanja. Osobno se divim kineskom narodu, kanali su vrlo otvoreni; za imenovanje biskupā postoji povjerenstvo koje već neko vrijeme radi s kineskom Vladom i s Vatikanom. Osim toga, – dodao je – neki katolički svećenici i intelektualci često su pozivani predavati na kineskim sveučilištima. Mislim da trebamo ići naprijed što se tiče vjerskoga vidika kako bismo se bolje razumjeli i da kineski građani ne misle da Crkva ne prihvaća njihovu kulturu i njihove vrijednosti te da Crkva ovisi o drugoj stranoj sili – primijetio je te napomenuo da povjerenstvo kojim predsjeda kardinal Parolin ide dobro na tom prijateljskom putu.
Osvrnuvši se na misiju kardinala Zuppija, Papa je istaknuo da je riječ o mirovnoj misiji koju mu je on dodijelio, a kardinal je pripremio plan kojim je predviđen posjet Moskvi, Kijivu, Sjedinjenim Američkim Državama i Pekingu.
Dijalog s Vijetnamom
Što se pak tiče Vijetnama, Papa je kazao da vrlo pozitivno gleda na odnose s tom zemljom. Već se godinama dobro radi. Obje su strane voljne razumjeti se i tražiti načine kako ići naprijed – napomenuo je te dodao – Kad se neka kultura otvori, postoji mogućnost dijaloga, ali ako postoji zatvaranje ili sumnja, dijalog je vrlo težak. S Vijetnamom je dijalog otvoren, s usponima i padovima, ali je otvoren i polako ide naprijed.
Razgovor s mladim ruskim katolicima
Pojašnjavajući riječi koje je nedavno uputio mladim ruskim katolicima, a koje su potaknule raspravu, papa Franjo je kazao da im je na kraju razgovora s njima uputio poruku koju uvijek ponavlja: da prihvate svoju baštinu. U tom smislu nastojim uspostaviti i dijalog između baka i djedova s unucima. Ruska je baština vrlo lijepa – kazao je spominjući rusku književnost, glazbu, sve do Dostojevskoga koji nam – kako je rekao – govori o zrelom humanizmu.
Osim toga, Sveti je Otac kazao da je o velikoj Rusiji govorio u kulturološkom, a ne geografskom smislu. Mladim sam Rusima rekao da preuzmu svoju baštinu. Ruska je kultura vrlo lijepa, vrlo duboka, i ne treba ju izbrisati zbog političkih problema – istaknuo je papa Franjo napominjući da kada je spomenuo veliku Rusiju, nije mislio na imperijalizam.
Prijenos kulture nije nikada imperijalistički, nego je u njezinom prijenosu važan dijalog; o tomu sam govorio. Istina je da postoje imperijalizmi koji žele nametnuti svoju ideologiju. Međutim – primijetio je Papa – kada se kultura ‘destilira’ i pretvara u ideologiju, to je otrov. To vrijedi i za Crkvu. Imperijalizam se uvijek učvršćuje na temelju ideologije. I u Crkvi valja razlikovati doktrinu i ideologiju; pravi nauk nije nikada ideološki; ukorijenjen je u svetom vjernom Božjem narodu, dok je ideologija odvojena od stvarnosti, od naroda – objasnio je Papa.
Na Sinodi nema mjesta za ideologiju
Sinoda je dijalog među krštenicima, među članovima Crkve, o putu Crkve, o dijalogu sa svijetom, o problemima koji se odnose na čovječanstvo – rekao je papa Franjo. Međutim, ako se misli na ideološki put, Sinoda završava. Na Sinodi nema mjesta za ideologiju; ima mjesta za dijalog, uzajamno suočavanje, među braćom i sestrama, i s crkvenim naukom.
Sveti je Otac, osim toga, istaknuo da sinodalnost nije njegov izum nego svetoga Pavla Šestoga te dodao kako je smatrao da je dobro imati sinodu o sinodalnosti, što nije neka moda nego stara stvar; Istočna ju Crkva oduvijek ima – napomenuo je te istaknuo da sinodalnost trebamo živjeti kao kršćani, ne padajući u ideologije.
Bez duha molitve nema sinodalnosti
Primijetivši da sinoda nije televizijska emisija, Papa je istaknuo da će između izlaganja biti nekoliko minuta tišine za molitvu. Bez toga duha molitve nema sinodalnosti nego je to politika, parlamentarizam. Sinoda nije parlament. Na Sinodi valja očuvati religioznost i slobodu govornika – kazao je te dodao da će za to postojati povjerenstvo koje će davati informacije o tijeku Sinode.
Što se pak tiče nekih kritika, među kojima i iz katoličkih sredina, Papa je kazao da su u korijenu tih ideja ideologije. Kada se u Crkvi želi odvojiti put od zajedništva, ono što odvaja uvijek je ideologija. Crkvu optužuju za razne stvari, ali nikada za ono što je istina: da je grješnica. Brane doktrinu pod navodnicima, koja je poput destilirane vode, nema okusa i nije pravi katolički nauk koji se nalazi u Vjerovanju.
Stvarnost se bolje razumije iz periferija
Jedno se pitanje odnosilo na zabrinjavajuće slučajeve nasilja i degradacije na periferijama, na koje je Papa odgovorio kako valja ustrajno nastaviti ići na periferije i tamo raditi. Vlade svih zemalja trebaju biti otvorene za to – rekao je te posebno spomenuo stanje naroda Rohingya. Moramo vidjeti različite vrste periferija i naučiti da je periferija mjesto gdje je ljudska stvarnost očitija i manje sofisticirana, bolje se percipira. Tamo se stvarnost dobro shvaća. Trebamo voditi dijalog s periferijama, a vlade trebaju ostvarivati istinsku društvenu pravednost, s različitim društvenim, a i ideološkim periferijama, jer katkada je upravo neka izvrsna ideološka periferija ta koje uzrokuje društvene periferije – istaknuo je Papa.
Putovanja i nastavak enciklike Laudato si’
Spomenuvši u razgovoru planirano putovanje u Marseille, Sveti je Otac kazao da se razmatra je li moguće i putovanje u jednu malu europsku zemlju ali – kako je rekao – za mene putovanja sada nisu tako laka kao nekada; imam teškoća u hodanju, a to me ograničava, ali vidjet ćemo.
Osvrnuo se i na drugi dio enciklike Laudato si’, rimski je biskup podsjetio da će apostolska pobudnica biti objavljena na blagdan svetoga Franje, 4. listopada, te kazao da je ona pregled rasprava na sastanku COP održanom u Parizu, koji je – prema Papinim riječima – možda bio najplodniji do sada. Ima nekih novosti o COP konferencijama i stvarima koje još nisu riješene, a hitno je potrebno riješiti ih – kazao je papa Franjo te dodao – Nije velika kao Laudato si’, ali nastavlja ju provoditi u novim stvarima, te je, osim toga, analiza stanja.
