Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik najavio je da će entitet Republika Srpska odbaciti posljednju presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) protiv BiH navodeći da ta zemlja ne može opstati kao građanska država što nije uspjela niti Jugoslavija.

Presudom po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana BiH Predsjedništva Željka Komšića, ESLJP je ocijenio kako je njemu kao građaninu iz Federacije BiH na zadnjim izborima bilo onemogućeno birati članove Predsjedništva BiH s područja Republike Srpske, te da nije mogao birati izaslanike za Dom naroda države BiH s područja toga entiteta.

Sud je zaključio, uz suprotno i izdvojeno mišljenje predsjednice sudskog vijeća, da su tako privilegirani pripadnici konstitutivnih naroda u odnosu na one koji se predstavljaju kao građani kako se ovoga puta izjasnio Kovačević.

Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je kako će tamošnja Narodna skupština odbaciti tu presudu.

-Ovo je pravno nedopustiva i politički spekulantska odluka, sustavno razarajuća za BiH, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

Dodao je kako ta presuda ima destruktivan učinak po BiH, te da građanski sustav većine i dominacije u nacionalno složenim društvima ne može uspjeti, kao što je to bio slučaj s Jugoslavijom.

-BiH ne može opstati kao zemlja zasnovana na građanskom načelu. To nije mogla ni Jugoslavija, nijedna zemlja na ovim prostorima, to danas ne može ni Belgija ni Švicarska, ocijenio je Dodik.

Rekao je i kako posljednju presudu ESLJP ne smatra pravno obvezujućom nego tek preporukom.Posve drukčije stajalište iznio je visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt koji se često nalazi na meti Dodikovih kritika.

-Ovo je novo ohrabrenje da tražimo način kako izbjeći diskriminaciju i da odgovorimo zahtjevima europskih standarda i zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima, rekao je Schmidt.

Posljednja presuda Europskog suda za ljudska prava je prva koja se odnosi na nemogućnost ostvarenja aktivnog biračkoga prava, dok se pet ranijih, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci odnosila na nemogućnost kandidiranja odnosno ostvarenja pasivnog biračkoga prava.

Provedba presuda iz Strasbourga, zajedno s odlukom ustavnoga suda BiH u slučaju Ljubić jedan je od ključnih uvjeta Europske komisije kako bi BiH napredovala prema članstvu u Europskoj uniji.

Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik najavio je da će entitet Republika Srpska odbaciti posljednju presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) protiv BiH navodeći da ta zemlja ne može opstati kao građanska država što nije uspjela niti Jugoslavija.

Presudom po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana BiH Predsjedništva Željka Komšića, ESLJP je ocijenio kako je njemu kao građaninu iz Federacije BiH na zadnjim izborima bilo onemogućeno birati članove Predsjedništva BiH s područja Republike Srpske, te da nije mogao birati izaslanike za Dom naroda države BiH s područja toga entiteta.

Sud je zaključio, uz suprotno i izdvojeno mišljenje predsjednice sudskog vijeća, da su tako privilegirani pripadnici konstitutivnih naroda u odnosu na one koji se predstavljaju kao građani kako se ovoga puta izjasnio Kovačević.

Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je kako će tamošnja Narodna skupština odbaciti tu presudu.

-Ovo je pravno nedopustiva i politički spekulantska odluka, sustavno razarajuća za BiH, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

Dodao je kako ta presuda ima destruktivan učinak po BiH, te da građanski sustav većine i dominacije u nacionalno složenim društvima ne može uspjeti, kao što je to bio slučaj s Jugoslavijom.

-BiH ne može opstati kao zemlja zasnovana na građanskom načelu. To nije mogla ni Jugoslavija, nijedna zemlja na ovim prostorima, to danas ne može ni Belgija ni Švicarska, ocijenio je Dodik.

Rekao je i kako posljednju presudu ESLJP ne smatra pravno obvezujućom nego tek preporukom.Posve drukčije stajalište iznio je visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt koji se često nalazi na meti Dodikovih kritika.

-Ovo je novo ohrabrenje da tražimo način kako izbjeći diskriminaciju i da odgovorimo zahtjevima europskih standarda i zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima, rekao je Schmidt.

Posljednja presuda Europskog suda za ljudska prava je prva koja se odnosi na nemogućnost ostvarenja aktivnog biračkoga prava, dok se pet ranijih, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci odnosila na nemogućnost kandidiranja odnosno ostvarenja pasivnog biračkoga prava.

Provedba presuda iz Strasbourga, zajedno s odlukom ustavnoga suda BiH u slučaju Ljubić jedan je od ključnih uvjeta Europske komisije kako bi BiH napredovala prema članstvu u Europskoj uniji.