Ekonomist Ljubo Jurčić u Dnevniku N1 televizije analizirao je aktualne teme vezane uz inflaciju, plaće i tržište rada u Hrvatskoj, a osvnruo se i na turističku sezonu i navode da je Hrvatska ove godine – preskupa.

Inflacija u eurozoni blago je oslabila u srpnju, kliznuvši na 5,3 posto, a Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena. Jurčić je pojasnio zašto je inflacija u Hrvatskoj manje pala nego u eurozoni.

“Mi smo se više igrali s cijenom nafte, plina itd. i smanjenje se reflektiralo s 1,6 ili 2 posto a u Eurpoi se reflektiralo s padom energije 6 posto i tako je povuklo inflaciju prema 5,5 posto. Kod nas se manje osjeti jer smo više intervenirali s jedne strane, a s druge strane strukutra ekonomije i potrošnje je različita u eurozoni i Hrvatskoj kao manje razvijenoj zemlji”, pojasnio je ekonomist.

Jurčić navodi da nedostatak radnika u Hrvatskoj ne utječe na inflaciju, ali utječe na cijene usluga. “Na cijene usluga da. Ovo je u najvećeoj mjeri troškovna inflacija, rastu cijene voća, povrća, energije i usluga. Kod nas tržište rada ne da se poremetilo nego se urušilo prije nekoliko godina. S jedne strane imamo strukturu ekonomije koja ne nalazi hrvatske građane kao radnike i naši obrazovani građani idu u inozemstvo a mi uvozimo manje obrazovane radnike. Tržite rada se uništilo i urušilo.”

Jurčić navodi da će stoga poslodavci morati povećati plaće. “Dugoročno rješenja nema.”

Osvrnuo se i na ulogu Europske središnje banke (ECB), ali i Hrvatske narodne banke (HNB). “To su ljudi koji imaju najveće plaće i njihove osnovni zadatak je da drže inflaciju ispod 2 posto. Oni sad pričaju o dugoročnoj inflaciji… Sad se postavlja pitanje treba li im oduzeti plaće. Mislim da im treba oduzeti plaće, inflacija hara već tri godine, oni ništa ne mogu napraviti, pričaju kao statističari.”

Navodi da plaće u Hrvatskoj moraju biti takve da zadržavaju ljude u državi. “Minimalna plaća u Hrvatskoj s obzirom na postojeće okolnosti bi trebala biti 1000 eura, prosječna 2000 eura, a fakultetski obrazovan čovjek bi trebao imati 3000 eura u prosjeku.”

Jurčić se osvrnuo i na ovu turističku sezonu, navodeći da bi se visoke cijene mogle odraziti na sljedeću sezonu.

“Albanija će nam uzeti dio turista, dosta je izolirana i od ovih migracija i opasnosti itd. Tu je i Crna Gora, tu su popustili Rusi, manje dolaze… Plus, mi imamo turistički proizvod koji je uglavnom kućna radinost i kampovi, a skuplji turisti dolaze u hotele. Razvijene zemlje Grčka, Španjolska i Italija imaju preko 60 posto gostiju u hotelima, a mi u apartmanima”, zaključio je Jurčić.

Ekonomist Ljubo Jurčić u Dnevniku N1 televizije analizirao je aktualne teme vezane uz inflaciju, plaće i tržište rada u Hrvatskoj, a osvnruo se i na turističku sezonu i navode da je Hrvatska ove godine – preskupa.

Inflacija u eurozoni blago je oslabila u srpnju, kliznuvši na 5,3 posto, a Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena. Jurčić je pojasnio zašto je inflacija u Hrvatskoj manje pala nego u eurozoni.

“Mi smo se više igrali s cijenom nafte, plina itd. i smanjenje se reflektiralo s 1,6 ili 2 posto a u Eurpoi se reflektiralo s padom energije 6 posto i tako je povuklo inflaciju prema 5,5 posto. Kod nas se manje osjeti jer smo više intervenirali s jedne strane, a s druge strane strukutra ekonomije i potrošnje je različita u eurozoni i Hrvatskoj kao manje razvijenoj zemlji”, pojasnio je ekonomist.

Jurčić navodi da nedostatak radnika u Hrvatskoj ne utječe na inflaciju, ali utječe na cijene usluga. “Na cijene usluga da. Ovo je u najvećeoj mjeri troškovna inflacija, rastu cijene voća, povrća, energije i usluga. Kod nas tržište rada ne da se poremetilo nego se urušilo prije nekoliko godina. S jedne strane imamo strukturu ekonomije koja ne nalazi hrvatske građane kao radnike i naši obrazovani građani idu u inozemstvo a mi uvozimo manje obrazovane radnike. Tržite rada se uništilo i urušilo.”

Jurčić navodi da će stoga poslodavci morati povećati plaće. “Dugoročno rješenja nema.”

Osvrnuo se i na ulogu Europske središnje banke (ECB), ali i Hrvatske narodne banke (HNB). “To su ljudi koji imaju najveće plaće i njihove osnovni zadatak je da drže inflaciju ispod 2 posto. Oni sad pričaju o dugoročnoj inflaciji… Sad se postavlja pitanje treba li im oduzeti plaće. Mislim da im treba oduzeti plaće, inflacija hara već tri godine, oni ništa ne mogu napraviti, pričaju kao statističari.”

Navodi da plaće u Hrvatskoj moraju biti takve da zadržavaju ljude u državi. “Minimalna plaća u Hrvatskoj s obzirom na postojeće okolnosti bi trebala biti 1000 eura, prosječna 2000 eura, a fakultetski obrazovan čovjek bi trebao imati 3000 eura u prosjeku.”

Jurčić se osvrnuo i na ovu turističku sezonu, navodeći da bi se visoke cijene mogle odraziti na sljedeću sezonu.

“Albanija će nam uzeti dio turista, dosta je izolirana i od ovih migracija i opasnosti itd. Tu je i Crna Gora, tu su popustili Rusi, manje dolaze… Plus, mi imamo turistički proizvod koji je uglavnom kućna radinost i kampovi, a skuplji turisti dolaze u hotele. Razvijene zemlje Grčka, Španjolska i Italija imaju preko 60 posto gostiju u hotelima, a mi u apartmanima”, zaključio je Jurčić.