Transparency International u BiH podnio je prijavu Uredu disciplinskog tužitelja protiv glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića, koji je tijekom prošle godine većinu predmeta dodijelio mimo sustava automatskog upravljanja TCMS-a zbog čega je smijenjena njegova prethodnica na ovoj funkciji Gordana Tadić.
Tužiteljstvo BiH je, nakon žalbenog postupka, dostavilo Transparency Internationalu podatke o broju predmeta u kojima je glavni tužitelj vršio presignacije, odnosno dodjeljivao predmete mimo sustava automatskog upravljanja, a podaci pokazuju da je u 2022. broj presigancija veći od ukupnog broja predmeta koje je ovo tužiteljstvo imalo u radu.
To praktično znači da je TCMS rijetko korišten i da se predmeti gotovo i ne dodjeljuju automatski. Konkretno, Tužiteljstvo BiH je u 2021. godini, u kojoj je zbog zaobilaženja TCMS-a smijenjena Gordana Tadić, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1434 presignacije, uz napomenu da je u jednom predmetu na kojem radi više tužitelja moguće više presigancija.
Tijekom 2022. godine Tužiteljstvo BiH imalo je u radu 1473 predmeta i ukupno 2276 presignacija, odnosno predmeta u kojima je glavni tužitelj mimo sistema automatskog upravljanja izabrao tužitelja koji će se baviti konkretnim slučajem.
TI BiH podsjeća da je Pravilnikom o sistemu za automatskog upravljanje predmetima u tužiteljstva (TCMS), u članu 8. predviđeno da se raspodjela predmeta tužiteljima vrši automatski jer se na ovaj način smanjuju koruptivni rizici.
Također, zaključkom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH iz 2014. godine svi glavni tužitelji su dobili zaduženje da u svojim institucijama osiguraju dodjeljivanje predmeta putem TCMS-a. Glavni tužitelj ima pravo da vrši presignaciju predmeta drugom tužitelju ako za to postoje razlozi ali, ako se uzme u obzir da je ovo izuzetak a ne pravilo, činjenica da je broj presignacija veći od ukupnog broja predmeta u radu može ukazivati na ozbiljne propuste uz radu glavnog tužitelja.
Također, postoji osnov sumnje da je glavni tužitelj BiH postupio suprotno odredbama Pravilnika i Zaključku VSTV-a te počinio disciplinske prekršaje “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” i “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da se postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća” iz Zakona o VSTV-u.
Ovo postupanje suprotno je i odredbama Etičkog kodeksa za tužitelje a također treba podsjetiti i na Zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Europe – Direkcije za ljudska prava (DHR) Generalne direkcije za ljudska prava i vladavinu zakona u kojem je isticano da dodjela predmeta unutar sudova i tužiteljstva treba slijediti objektivne, unaprijed utvrđene kriterije, kako bi se zaštitilo pravo na nezavisno i nepristrano sudsko i tužilačko postupanje.
Transparency International BiH podsjeća da je Disciplinska komisija VSTV BIH već vodila i pravosnažno okončala disciplinske postupke protiv bivše glavne tužiteljice Gordana Tadić kao i protiv još nekih glavnih tužitelja u BiH za iste prekršaje u kojima su izrečene disciplinske mjere.
Tužilaštvo BiH u više navrata odbijalo dostaviti TI BIH podatke o broju presignacja pa su tako 2018. i 2019. godine tvrdili da ne vode preciznu statistiku pa su informacije dostavljene tek nakon donošenja presuda u korist TI BiH od strane Suda Bosne i Hercegovine. Ove godine podatke o presignacijama su dostavili tek nakon izjavljene žalbe jer je Tužiteljstvo BiH prvobitno tvrdilo da zahtjev nije precizno formuliran, priopćeno je iz TI BiH.
