Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je vlastima u BiH i najvišim izabranim dužnosnicima te zemlje kako ima “visoka očekivanja” od njih, odnosno inzistira na provedbi reformi na koje su se sami obvezali kada je BiH potkraj 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU.

Von der Leyen je u pismu adresiranom na člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, čiji su sadržaj u utorak objavili lokalni mediji, podsjetila kako je provedba reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine i dalje zadaća na kojoj Komisija inzistira i to će činiti i ubuduće.

“Komisija će se  uključiti u politički dijalog s novim vlastima u vezi s okvirom za politički forum na visokoj razini kako bi se nadzirala provedba 14 ključnih prioriteta i izvještavalo o daljem napretku”, stoji u pismu.

Von der Leyen je poručila Bećiroviću kako računa na punu suradnju Predsjedništva BiH ali je istaknula da je primarna odgovornost sada na Vijeću ministara BiH jer ono treba poduzeti mjere kako bi se se reforme počele provoditi. Dodala je kako EU cijeni pridruživanje BiH osudama ruske agresije na Ukrajinu te računa da će se takav pristup Sarajeva nastaviti.

Usklađivanje vanjske politike BiH s onom EU također je preduvjet daljnjeg napretka te zemlje na putu ka punopravnom članstvu, no to otvoreno opstruiraju vlasti Republike Srpske čiji predstavnici u tijelima vlasti na državnoj razini odbijaju podržati pridruživanju bilo kakvim sankcijama protiv Rusije. Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik ne skriva bliske veze s ruskim čelnicima, uključujući Vladimira Putina.

Europska je komisija ranije pozvala nove vlasti u BiH da opredjeljenje za članstvo u EU dokažu brzim usvajanjem zakona o sukobu interesa na državnoj razini, odnosno izmjenama zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). To se još nije dogodilo no Edin Dilberović, ravnatelj Ravnateljstva za europske integracije BiH, tvrdi kako napretka ipak ima odnosno kako je “deblokirano” pet od 14 prioriteta.

Pri tom je u izjavi za “Dnevni avaz” nabrojao uspostavu suradnje s EUROJUST-om što smatra iskorakom u borbi protiv organiziranog kriminala baš ko i usvajanje strategije kojom se uređuje to područje. Važnim smatra i usvajanje akcijskog plana za provedbu strategije u području migracija i azila do 2025. godine te uspostavu kontakt točke za suradnju s EUROPOL-om. Za njega je postignuće i to što je usvojen prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama te što je u tijeku izrada programa integriranja BiH u EU.

“Važno je da konkretni koraci budu poduzeti do jeseni jer očekujemo da tada Komisija objavi novi izvještaj o BiH u kojem će s posebnom pozornošću ocjenjivati napredak u provedbi 14 ključnih prioriteta”, kazao je Dilberović.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je vlastima u BiH i najvišim izabranim dužnosnicima te zemlje kako ima “visoka očekivanja” od njih, odnosno inzistira na provedbi reformi na koje su se sami obvezali kada je BiH potkraj 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU.

Von der Leyen je u pismu adresiranom na člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, čiji su sadržaj u utorak objavili lokalni mediji, podsjetila kako je provedba reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine i dalje zadaća na kojoj Komisija inzistira i to će činiti i ubuduće.

“Komisija će se  uključiti u politički dijalog s novim vlastima u vezi s okvirom za politički forum na visokoj razini kako bi se nadzirala provedba 14 ključnih prioriteta i izvještavalo o daljem napretku”, stoji u pismu.

Von der Leyen je poručila Bećiroviću kako računa na punu suradnju Predsjedništva BiH ali je istaknula da je primarna odgovornost sada na Vijeću ministara BiH jer ono treba poduzeti mjere kako bi se se reforme počele provoditi. Dodala je kako EU cijeni pridruživanje BiH osudama ruske agresije na Ukrajinu te računa da će se takav pristup Sarajeva nastaviti.

Usklađivanje vanjske politike BiH s onom EU također je preduvjet daljnjeg napretka te zemlje na putu ka punopravnom članstvu, no to otvoreno opstruiraju vlasti Republike Srpske čiji predstavnici u tijelima vlasti na državnoj razini odbijaju podržati pridruživanju bilo kakvim sankcijama protiv Rusije. Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik ne skriva bliske veze s ruskim čelnicima, uključujući Vladimira Putina.

Europska je komisija ranije pozvala nove vlasti u BiH da opredjeljenje za članstvo u EU dokažu brzim usvajanjem zakona o sukobu interesa na državnoj razini, odnosno izmjenama zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). To se još nije dogodilo no Edin Dilberović, ravnatelj Ravnateljstva za europske integracije BiH, tvrdi kako napretka ipak ima odnosno kako je “deblokirano” pet od 14 prioriteta.

Pri tom je u izjavi za “Dnevni avaz” nabrojao uspostavu suradnje s EUROJUST-om što smatra iskorakom u borbi protiv organiziranog kriminala baš ko i usvajanje strategije kojom se uređuje to područje. Važnim smatra i usvajanje akcijskog plana za provedbu strategije u području migracija i azila do 2025. godine te uspostavu kontakt točke za suradnju s EUROPOL-om. Za njega je postignuće i to što je usvojen prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama te što je u tijeku izrada programa integriranja BiH u EU.

“Važno je da konkretni koraci budu poduzeti do jeseni jer očekujemo da tada Komisija objavi novi izvještaj o BiH u kojem će s posebnom pozornošću ocjenjivati napredak u provedbi 14 ključnih prioriteta”, kazao je Dilberović.