Hrvatska obilježava Dan državnosti, u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. Time su stvoreni temelji ponovne uspostave hrvatske državnosti.
Ovako se u Hrvatskom saboru, prije 32 godine, pisalo jedno od najvažnijih poglavlja hrvatske povijesti.
– Kao što sam vjerovao da će hrvatski narod reći svoju zrelu riječ na prvim demokratskim izborima, još sam čvršće uvjeren da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini, rekao je Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike (30. svibnja 1990.).
Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković u 9.15 položit će vijence kod Spomenika domovini.
Potom će nazočiti svetoj misi za domovinu u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca koju predvodi mons. Dražen Kutleša. Prijenos mise možete pratiti na Prvom programu Hrvatske televizije te preko multimedijske platforme HRTi.
Središnja svečanost proslave Dana državnosti i 10. godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji bit će svečani koncert u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu uoči kojeg će se premijer održati govor, uz izravan prijenos na Prvom programu Hrvatske televizije te preko multimedijske platforme HRTi.
Na Gradskom groblju Mirogoj delegacija Grada Zagreba, predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem položit će vijence u povodu obilježavanja Dana državnosti, Dana Grada Zagreba i Dana branitelja Grada Zagreba.
U povodu Dana općine Omišalj, Duhovskog utorka i 30. godišnjice općine Omišalj održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća kojoj će nazočiti i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
