U ovoj akademskoj godini, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru obilježava 45 godina svog djelovanja. Znanstveni i stručni simpoziji koji se održavaju na Fakultetu, svjedoče da i u vrijeme svekolike krize Fakultet, pored obrazovne, uspješno obavlja i znanstveno-istraživačku misiju.
Pored 45-godišnje tradicije obrazovanja inženjera građevinarstva, od 2017./2018. akademske godine pokrenut je preddiplomski sveučilišni studij arhitekture i urbanizma, a od 2018./2019. god i preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike. Svojim velikim angažmanom Fakultet doprinosi značajno široj društvenoj zajednici proizvodeći mladi nženjerski kadar neophodan za razvoj društva u cjelini.
Znanstvenu aktivnost se potvrđuje i organiziranjem simpozija. Niz je manifestacija i događanja tijekom 2023. godine kojima ćemo obilježiti 45-godišnjica postojanja, između ostalih s dva simpozija, ovaj u svibnju i u listopadu Geoexpo 2023 s Društvom za geotehniku Bosne i Hercegovine i ova događanja predstavljaju kontinuitet u organizaciji znanstveno-istraživačkih skupova iz područja građevinarstva i dijelova područja prirodnih i tehničkih znanosti koji su povezani s građevinarstvom.
Fakultet je bio domaćin još od 2013. godine, 1. održanog Simpozija Hercegovina- zemlja kamena, zatim 2.Simpozija 2015. godine, 3. Simpozija održanog 2018. godine i zbog pandemije, s manjim zakašnjenjem, 4. po redu je organiziran ove godine, na 45. godinu postojanja Fakulteta.
26.5. kroz 4. Simpozij o kamenu Hercegovina-zemlja kamena te kroz prateću izložbu fotografija o kamenoj baštini Hercegovine koja će bila otvorenoga karaktera, Fakultet se već kontinuirano i kroz prethodna tri simpozija predstavio kao promicatelj kulturnoga identiteta i zaštite kamene baštine ovoga područja.
Kamen je jedan od najstarijih, najdugovječnijih i najpostojanijih materijala u građevinarstvu, koji nas i danas oduševljava svojom dugotrajnošću, moćnim izgledom, snagom, ali i drevnom poviješću. Imajući na umu da su od kamena iz Hercegovine izgrađeni brojni objekti u obližnjim metropolama i visoko cijeneći dugogodišnju tradiciju i iskustvo ovdašnjih ljudi u eksploataciji i preradi kamena, te u građenju stambenih i javnih objekata i spomenika u Hercegovini i šire, kroz održavanje prethodna tri a i ovoga četvrtoga Simpozija cilj nam je bio animirati predstavnike projektantskih kuća, ali i naravno i sve druge, da se vratimo domaćem kamenu kroz objektivno sagledavanje njegove uloge u prošlosti, te mogućnosti razvoja u budućnosti, pažljivo čuvajući ljepote krajolika i za buduće generacije.
U suradnji sa Fakultetom s udrugom Zvuk kamena iz Posušja organiziramo ovaj 4. Međunarodni simpozij kojem smo dali znakovito ime „Hercegovina – zemlja kamena“. Međutim, odavno je ovaj Simpozij prešao granice Hercegovine, pogotovo ovoga puta kada kroz radove autora, ali i sudjelovanje u Znanstvenom odboru Simpozija imamo predstavnike čak 6 zemalja. Rekordnih 29 radova, čiji su sažeci objavljeni u ovom Zborniku sažetaka, napisala su čak 52 autora i koautora, među kojima 6 akademika, 20tak sveučilišnih profesora, te veliki broj drugih stručnjaka u kamenu.
Tijekom ovog Simpozija organiziramo izložbu uzoraka arhitektonsko-građevnog kamena iz Federacije BiH, izložbu fotografija na temu „Baština u kamenu“, te izložbu fotografija velikog formata na temu „Hercegovački suhozidi“.
Drugog dana 27.5. organiziramo terenski dio Simpozija u općini Ravno, uz obilazak više lokacija graditeljske kamene baštine, predavanje na temu „Graditelji iz Popova polja“ i navedene izložbe, uz druženje i razmjenu informacija sudionika Simpozija.
