Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP), Ujedinjena Srpska (US), Demokratski savez (DEMOS), Socijalistička partija Srpske (SPS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP).
Svim ovim strankama zajedničko je to što će u 2023. godini birati najuže rukovodstvo, uključujući predsjednika stranke, a u trku za preuzimanje vrha stranke, prema dosad dostupnim informacijama, ući će stara, kao i već provjerena imena.
Također, u ovoj godini ističu i četvorogodišnji mandati Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću, liderima SNSD-a i SDA, pa je realno očekivati da će i ove dvije stranke krenuti s postupkom izbora stranačkog rukovodstva.
Kada je u pitanju SDS, novi predsjednik birat će se u svibnju.
“U svibnju će biti održana Izborna skupština u kojoj će biti izabrano novo rukovodstvo SDS-a”, poručio je nedavno vršitelj dužnosti predsjednika ove stranke Milan Miličević, koji je i prvi pretendent da izbriše v.d. ispred svog imena i postane novi predsjednik najveće opozicijske stranke u Republici Srpskoj.
A iako su se u posljednje vrijeme više puta spominjala i neka druga imena, poput Đorđa Milićevića, Milana Radovića i drugih, kako saznaju Nezavisne, Miličević ima podršku najvećeg dijela stranke za novog lidera.
PDP sigurno dobija novo ime za predsjednika. Branislav Borenović više nema pravo kandidirati se jer je bio predsjednik u dva uzastopna mandata. Međutim, situacija u PDP-u daleko je od jednostavne. Stranku potresaju žestoki sukobi, posebno na relaciji Jelena Trivić – Draško Stanivuković, koji su i glavni kandidati za fotelju. To stvara dodatni pritisak i podjele u PDP-u jer, kako je potvrđeno iz više izvora u stranci, dio članstva stoji uz Stanivukovića, a dio uz Trivić. Jasno je, kažu naši izvori, da netko od njih dvoje neće nakon izbora ostati u PDP-u, a nagađa se da bi Trivić i prije toga mogla napustiti stranku, te osnovati svoju.
Mnogo su jasnije stvari u Ujedinjenoj Srpskoj i Socijalističkoj partiji Srpske, gdje Nenad Stevandić i Goran Selak imaju najveće šanse da ostanu na čelu stranaka.
Ipak, Stevandić nije želio otkriti hoće li se uopće kandidirati.
“Stranka u svibnju dobiva novi Glavni odbor i ostale organe. Ne znam hoću li se kandidirati, vidjet ćemo”, poručio je Stevandić za “Nezavisne novine”.
Ni Goran Selak nije izričito potvrdio da će se kandidirati za predsjednika SPS-a, ali je naveo da će biti održani izbori na svim razinama u stranci.
“Na sjednici Glavnog odbora 24. prosinca 2022. godine donijeli smo odluku da se u ovoj godini ide sa unutarstranačkim izborima na svim razinama. Od mjesnih odbora, općinskih i gradskih odbora i Glavnog odbora”, rekao je Selak.
“DEMOS će novog predsjednika dobiti do kraja travnja”, potvrdio je za “Nezavisne novine” lider ove stranke Nedeljko Čubrilović.
Ove godine ističe i četvorogodišnji mandat predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji je predsjednik ove stranke još od 10. ožujka 1996. godine.
Kako je rečeno iz SNSD-a, izbori u ovoj stranci su trebali biti održani još prošle godine, ali se odustalo od toga.
“Na Predsjedništvu stranke 2022. godine dogovoreno je da će unutarstranački izbori biti održani u rujnu, uoči izbora u BiH, ali se odustalo od te ideje, pa je odlučeno da se ide u redovnu proceduru. Očekujemo da to bude u svibnju ili lipnju ove godine. Birat će se svi odbori i, naravno, rukovodstvo stranke”, kazali su izvori Nezavisnih.
Izbori ove godine očekuju i Socijaldemokratsku partiju (SDP), a jasno je da Nermin Nikšić odlazi sa mjesta predsjednika, jer po statutu nema pravo da se kandiduje budući da mu ističe drugi mandat. Kandidati da ga zamijene trenutno su Vojin Mijatović, Denis Bećirović, Jasmin Imamović i Zukan Helez.
I HDZ bira novog predsjednika u ovoj godini. Sjednica Glavnog odbora stranke zakazana je za 30. travanj, a Sabor HDZ-a za 6. svibanj.
“Što se tiče predsjedništva HDZ-a, svakako ćemo morati imati prijedlog o jednoj osobi, a došlo je vrijeme da osvježimo sve, i izvršnu i zakonodavnu vlast, pa tako i nositelje političke vlasti kada je u pitanju HDZ”, kazao je nedavno predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
