Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u ovoj godini procijenjen je na 2,4% i niži je za 0,2% u odnosu na prethodnu projekciju, ponajviše zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u posljednjem tromjesečju kao posljedice poplava.
U priopćenju Centralne banke BiH navodi se kako se zbog poplava očekuje rast cijena transporta, što će utjecati i na cijene prehrambenih proizvoda.
“Očekujemo da će efekti poplava biti vidljivi na potencijalnom BDP-u te da će posljedice nadmašiti trenutne financijske gubitke u izravno pogođenim područjima. Predviđamo umjeren ekonomski rast do kraja projekcijskog razdoblja. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6%, dok za 2026. godinu iznosi 2,8%. Iako se osobna potrošnja značajno usporava zbog demografskih promjena koje smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, ona je i dalje glavni pokretač ekonomskog rasta na srednji rok. Očekujemo da će osobna potrošnja biti dodatno pogođena usporavanjem ekonomske aktivnosti uzrokovanim poplavama”, stoji u priopćenju Centralne banke BiH.
Dodali su kako u ovoj godini procjenjuju inflaciju na 1,8%, što je za 0,8 postotnih bodova manje u odnosu na srednjoročne projekcije iz travnja ove godine.
“Korekcija je djelomično provedena na temelju službeno objavljenih podataka do rujna 2024. godine, koji ukazuju na stagnaciju cijena u segmentu režijskih troškova, unatoč povećanju cijena električne energije, te godišnji pad cijena u segmentu prijevoza”, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Naveli su da najveći doprinos rastu cijena u sljedeće dvije godine očekuju od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prije svega od cijena električne energije i prijevoza.
“Daljnja poskupljenja električne energije i prijevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, zbog čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane prema gore”, ističe se u priopćenju.
Podsjećamo, u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Jablanicu početkom listopada oborinske vode pokrenule su golemo klizište koje je u potpunosti uništilo nekoliko propusta, a pruga u duljini od 200 metara ostala je visjeti u zraku.
Gospodarstvo u BiH zbog ovoga je do sada pretrpjelo gubitke u desecima milijuna KM, jer ne može prevoziti svoju robu do luke Ploče, a gubitke trpi i Javno poduzeće “Željeznice FBiH”, koje je ranije priopćilo da njihov dnevni gubitak iznosi oko 280.000 KM.
Ekonomist Slaviša Raković smatra da vremenske nepogode, makar bile ograničene na određeno područje, svakako utječu na gospodarske aktivnosti.
“U ovom slučaju posebno se ističe prekid prometa prema luci Ploče, iako još nitko nije izašao s kvalitetnim podacima o negativnim učincima. Smatram da do poskupljenja prometa neće doći, ali je teško procijeniti koliko je isključenje Ploča donijelo negativnih posljedica”, naglasio je Raković.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” kako se utjecaj poplava prvenstveno može promatrati kroz prekid lanaca opskrbe, što dovodi do prekida proizvodnje u poduzećima u BiH.
“Stoga, duljina trajanja ovog prekida opskrbe ima izravan utjecaj na bruto domaći proizvod. Što se tiče kretanja cijena, one će u većoj mjeri biti određene kretanjima cijena hrane i energije na svjetskom tržištu te eventualnim rastom plaća koje ne bi bile popraćene poreznim rasterećenjem”, istaknuo je Mlinarević.
