U okviru obilježavanja 33. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održava se znanstveno-stručni skup „Domovinski rat u dolini Neretve od 1991. do 1995. u različitim perspektivama“.
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac rekao je kako se Centar odlučio na niz skupova o Domovinskom ratu Hrvata u BiH. „Prošle godine smo započeli s temom Domovinskog rata u Srednjoj Bosni, što je rezultiralo izdavanjem zbornika radova. Danas u Mostaru govorimo o Domovinskom ratu u dolini Neretve. Konačan cilj svih naših aktivnosti je da se o povijesti ne piše i ne govori na temelju sudskih presuda i spornih koncepata udruženog zločinačkog pothvata“, kazao je Šarac.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, general Vlado Džoić istaknuo je kako je centar osnovan s ciljem ukazivanja na značaj i ulogu hrvatskog naroda i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u obrani Bosne i Hercegovine. „Do sada je veliki dio Centra bio fokusiran na prikupljanje dokumenata i ostao je prilično nevidljiv javnosti, što je izazvalo i određene kritike”, kazao je Džoić i dodao kako su imenovanjem novog upravnog vijeća odlučili napraviti iskorak i ovakvim skupovima postati vidljiviji.
Dr. sc. Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba govorio je o samim početcima rata na području Bosne i Hercegovine. „U pet godina rata na ovim prostorima borilo se pet vojski: JNA, Vojska RS, HVO, Hrvatska vojska i Armija BiH. Početak rata u BiH je vrlo zanimljiva, ali i provokativna tema te je pokazala svu dubinu razlaza između etničkih zajednica u BiH. Općina Ravno je ključni trenutak u razdvajanju zajednica i otkrivanju stradanja hrvatskog stanovništva. Stanovnici Popova polja ostavljeni su sami sebi, što je na kraju dovelo do formiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne“, poručio je Raguž.
Rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman prof. dr. sc. Ivo Lučić je govorio o strateškim aspektima rata između 1991. i 1995. godine, posebice u Mostaru i dolini Neretve. Spomenuo je prve organizacije Hrvata u Mostaru za obranu te važnu ulogu koju su odigrali u zaustavljanju tenkova i pripremama za obranu od agresije.
Prof. emeritus Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru analizirao je vojne strategije sukobljenih strana te je poručio kako niti jedna strana nije uspjela razviti cjelovitu strategiju. Naglasio je kako je to i razlog zbog kojeg je rat poprimio kaotičan karakter te da je 1993. označila prekretnicu kada se činilo da svi ratuju protiv svih.
Vojni analitičar Ivica Mandić istaknuo je kako rat u BiH nije započeo 1992., već 1991. godine, kroz pripreme i vojne operacije koje su ukazivale na nadolazeći sukob. “Rat je nemilosrdan sudac i krajnje je vrijeme da se stvari prikažu onakvima kakve su bile, jer je pobjeda u ratu zapravo civilizacijska, a ne samo vojna”, poručio je Mandić.
Cilj skupa je podrobnije analizirati ratna događanja i osvijetliti ulogu i značaj Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u očuvanju Hrvata u BiH. Organizator je Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, a suorganizator je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
