Kako se smanjuje stopa cijepljenja među ljudima, sve više vlasnika kućnih ljubimaca, često pod utjecajem dezinformacija, odlučuje preskočiti cijepljenje svojih ljubimaca, što ih izlaže riziku od ozbiljnih bolesti.
Oko 60 % veterinara primijetilo je porast broja vlasnika kućnih ljubimaca koji odbijaju cjepiva protiv bjesnoće i drugih ključnih bolesti nakon pandemije COVID-19. Sumnja u cjepiva za ljude sada utječe i na stavove prema cijepljenju kućnih ljubimaca, tvrde veterinari i stručnjaci.
Ljudi često generaliziraju svoja mišljenja o cijepljenju, objašnjava Lori Kogan, doktorica psihologije i profesorica kliničkih znanosti na Državnom sveučilištu Colorado, za WebMD.
Istraživanje Sveučilišta Texas A&M je otkrilo snažnu povezanost između oklijevanja prema cjepivima kod ljudi i kućnih ljubimaca.
Iako većina kućnih ljubimaca i dalje prima cjepiva, značajan broj ih ne dobiva – od 6 % pasa koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće do čak 33 % mačaka koje nisu zaštićene od herpesvirusa-1.
Mit 1: Cjepiva su opasnija od bolesti koje sprječavaju
Stručnjaci kažu da, kada su cjepiva učinkovita, broj slučajeva bolesti značajno opada. To može dovesti do percepcije da su nuspojave cjepiva češće od same bolesti, objašnjava George Moore, profesor emeritus na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta Purdue.
Iako ponekad čujemo o neželjenim reakcijama na cjepiva, one su rijetke i uglavnom blage, poput umora ili osjetljivosti na mjestu uboda.
Nasuprot tome, bjesnoća je gotovo uvijek smrtonosna kada se simptomi pojave, a upravo zato je cjepivo protiv bjesnoće zakonski obavezno u mnogim državama. Ostale bolesti, poput parvovirusa kod štenaca ili leptospiroze, također mogu biti smrtonosne.
Mit 2: Cjepiva sadrže opasne sastojke
Iako neki izražavaju zabrinutost zbog tiomersala, konzervansa na bazi žive koji se nalazi u određenim cjepivima, nema dokaza da male količine u cjepivima štete zdravlju, tvrdi CDC. Veterinarska cjepiva prolaze stroge testove kako bi se osigurala njihova sigurnost i učinkovitost.
Mit 3: Cjepiva mogu uzrokovati autizam kod kućnih ljubimaca
Oko 37 % vlasnika pasa vjeruje da cjepiva mogu izazvati autizam kod njihovih ljubimaca, pokazuje istraživanje iz 2023. godine. No, ta tvrdnja nije znanstveno utemeljena, a stručnjaci naglašavaju da kućni ljubimci ne mogu dobiti autizam.
Mit 4: Veterinari daju previše doza cjepiva
Stručnjaci kažu da se učestalost booster doza temelji na istraživanjima. Mnoge se daju svake tri godine jer istraživanja pokazuju da toliko traje imunološka zaštita. Preskakanje tih doza može ostaviti ljubimce nezaštićenima.
Štenci i mačići moraju primiti više doza cjepiva u prvim mjesecima života jer se zaštita koju su dobili od majčinog mlijeka postupno smanjuje.
Mit 5: Ako ljubimac primi jedno cjepivo, treba ih primiti sva
Svako cjepivo cilja specifičnu bolest, a potreba za određenim cjepivima ovisi o načinu života ljubimca. Primjerice, psi koji često posjećuju parkove ili salone za njegu mogu trebati cjepivo protiv gripe, dok stariji psi koji rijetko izlaze možda ne trebaju tu zaštitu.
No, osnovna cjepiva preporučuju se svim kućnim ljubimcima jer štite od vrlo zaraznih i potencijalno smrtonosnih bolesti, poput bjesnoće, parvovirusa i leptospiroze kod pasa, te herpesvirusa, kalicivirusa i leukemije kod mačaka.
Mit 6: Ako je pas cijepljen protiv Bordetelle, ne može dobiti pseći kašalj
Cjepivo protiv Bordetelle pomaže u zaštiti od najčešćeg uzroka psećeg kašlja, ali ne sprječava sve moguće infekcije. Pseći kašalj može biti uzrokovan raznim virusima i bakterijama. Ipak, cijepljenje je korisno za pse koji posjećuju parkove, salone i druga mjesta s puno pasa, jer smanjuje rizik od težeg oblika bolesti.
Mit 7: Cjepiva su samo način da veterinari zarade
Trošak liječenja bolesnog ljubimca daleko je veći od troška cijepljenja zdravog ljubimca. Veterinari preporučuju cijepljenje jer žele zaštititi zdravlje kućnih ljubimaca, a ne iz financijskih razloga.
Ako ste zabrinuti za cjepiva svojeg ljubimca, razgovarajte s veterinarom koji vam može objasniti rizike i koristi svakog cjepiva.
