Zlatna povelja Matice Hrvatske za monografiju ‘Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku’

matica
Foto: M.H.
Podjeli

Monografija „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“ autora Dragana Marijanovića i urednika pok. akademika Josipa Muselimovića, izašla u nakladi Matice hrvatske Mostar te sunakladništvu HAZU-a u BiH, proteklog je vikenda, na izvještajnoj Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u dvorani „Miroslav Čačković“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovjenčana Zlatnom poveljom Matice hrvatske za najbolja izdanja Matičinih ogranaka u 2025.

Zlatnu je povelju predsjednici Matice hrvatske Mostar akademkinji Ljerki Ostojić dodijelio predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić. Riječ je o monografiji koja donosi presjek života i karijere prvoga opernog pjevača Hercegovine i Dubrovnika Ferdinanda Zovke, rođena 1943., a koji je preminuo 2023. Ferdinand Zovko bio je prvak HNK Osijek, te čovjek koji je u Hercegovini, u rodnome mjestu Čerinu, osnovao prvu glazbenu školu.

Monografija donosi 13 poglavlja i to: Dječak koji je slušao ptice i Mariju Callas, Dubrovnik: Glazbena škola od 1959. do 1966., Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu od 1967. do 1970., Zagreb: Muzička akademija, 1970. – 1975., Rijeka: HNK Ivana pl. Zajca, 1975./76., Osijek: HNK Osijek, 1977. – 1993., Povratak u Hercegovinu, 30. obljetnica glazbenoga djelovanja, Čerin – osmogodišnja i glazbena škola, 40. obljetnica glazbenog djelovanja, Bariton i sva Mostarska proljeća, 50. obljetnica glazbenog djelovanja, Ugasilo se svjetlo… Također donosi mnoštvo fotografija, isječaka iz novina, faksimila nagrada i priznanja, kao i nepoznate priče iz života ovoga umjetnika. Maestro Zovko nekoliko je puta nastupio na Mostarskom proljeću – Danima Matice hrvatske, na solističkim koncertima ili kao gost. Autor je monografije kroničar društvenih zbivanja Matice hrvatske Mostar, novinar i književnik Dragan Marijanović, a knjigu urednički potpisuje pokojni akademik Josip Muselimović, kojemu je ovo, ujedno, bilo i posljednje izdanje koje je uredio.

Vijest o velikom priznanju, Zlatnoj povelji Matice hrvatske, Dragana Marijanovića, novinara i književnika, kroničara Matičinih Proljeća i urednika likovnih programa, zatekla je na odmoru, u Njemačkoj. Nije skrivao iznenađenje i oduševljenje:

„Doista me iskreno iznenadila i razveselila vijest o Zlatnoj povelji Matice hrvatske za monografiju Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku, kao i sunakladnike, Matičin ogranak u Mostaru i ljude u HAZU-u u BiH, koji su od same zamisli za ovu monografiju, stali iza nje i iza mene. Stoga im od srca zahvaljujem, kao i Federalnom i županijskom ministarstvu obrazovanja. Jer kad radite tako zahtijevan projekt, ne možete bez takve potpore.

Monografija je neplanirano dugo i katkad mučno nastajala; pandemija je usporila i prorijedila kontakte, potom je bariton stalno obolijevao i boravio u bolnicama, stalno se plašeći da živ neće dočekati tiskanje. Što se i dogodilo! Onda je umro i glavni urednik, akademik Muselimović. Potom sam i sam obolio od teške bolesti, kada već nisam i sam umro… Između operacija nastavio sam pisati, i uz golemo strpljenje Marina Muse i ekipe iz Shift design studija, te ulaskom u projekt baritonova sina Orsata, napokon sam dovršio posao, baš uz godišnjicu baritonove smrti.
 
Radi se o umjetniku koji je prvi operni pjevač u povijesti Hercegovine i Dubrovnika, što mnogima nije znano, jer premda Dubrovnik ima daleku i duboku glazbenu povijest, svoga pjevača nije imao, dok se mladi Zovko nije pojavio.

Bio je jedini operni pjevač u bivšoj državi s diplomama tri glazbene akademije, bio prvi magistar i utemeljitelj prve glazbene škole u zapadnoj Hercegovini, a nakon što je dugo bio prvakom opere u Osijeku. Njegova je životna priča dosta romaneskna i posebna te sam nastojao ovu monografsku formu začiniti i s dosta pripovjednih detalja.

Sretan sam što sam uspio jedan takav život i jedinstvenu karijeru oteti zaboravu. To valjda i jest piščeva zadaća i hvala Matičinoj Središnjici i njezinu povjerenstvu što su to prepoznali i silno nas obradovali ovom Zlatnom poveljom!“

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

VELIKA PREKRETNICA NA KORIDORU 5C: Promijenjen projekt kod Mostara – gradi se potpuno novi tunel i pomjera trasa

Na jednoj od najvažnijih i najzahtjevnijih dionica Koridora 5C kroz Hercegovinu napravljena je značajna izmjena projekta. Trasa autoceste Mostar sjever – Mostar jug...

Darijana Filipović u velikoj prednosti u odnosu na ostale kandidate

Prema trenutačnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Denis Bećirović vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sa 118.000 glasova, ispred Bakira Izetbegovića...

Emotivno obraćanje Darijane Filipović, zahvalila se posebno sestri i suprugu, uputila poruku i onima koji nisu vjerovali u nju

Darijana Filipović govorila je nakon pobjede u utrci za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zahvalivši biračima koji su joj ukazali povjerenje. Rekla...

DEFINITIVNO JE ZAVRŠENO: Filipović ima nedostižnu prednosti, osvojila je više od 100 000 glasova

Nakon što je prebrojano više od 90 posto glasova, Darijana Filipović ima 104 293 glasova. Slaven Kovačević je osvojio 68 041 glasova, dok...

PRIČA O VJERI I UPORNOSTI: Kako su dvojica Čitlučana prešla više od tisuću kilometara da bi u crkvu donijela kip sv. Franje od 180 cm

Josip Primorac i Franjo Tokić iz Franjevačkog trećeg svjetovnog reda iz Čitluka uoči blagdana sv. Franje, 4. listopada, zaputili su se po novi...

Slični članci

U Mostaru predstavljena prigodna marka HP Mostar u povodu 950. obljetnice krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira

Gotovo tisuću godina nakon jednog od najznačajnijih događaja hrvatske srednjovjekovne povijesti, krunidba...

Okupljanjem umjetnika u Herceg Etno Selu Međugorje započeli su 23. Didakovi dani

Okupljanjem umjetnika u Herceg Etno Selu Međugorje započeli su 23. Didakovi dani,...

Jakov Sedlar predstavlja povijesni dokumentarac ”Od kralja Tomislava do danas”

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organiziraju predstavljanje...

Filipović: Umjetnost nije samo izraz stvaralaštva, već i način očuvanja identiteta, sjećanja i prostora kojem pripadamo

U Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru u Rodoču otvorena je retrospektivna...