Zdravlje svakog okoliša je bitno, posebno kad je riječ o ono arktičkom. Jer njegov led, koji se svake godine sve više i više otapa, možda krije u sebi nove opasnosti po globalno zdravlje.
Industrijski rast i ljudsko uplitanje u Arktik ubrzavaju rizik od prijenosa bolesti dok klimatske promjene preoblikuju regiju. Međunarodni konzorcij znanstvenika objavio je opsežnu znanstvenu recenziju u časopisu Science of the Total Environment, upozoravajući da bi topljenje leda i permafrosta moglo izložiti stanovništvo modernim i starim uzročnicima infekcija, prenosi Zimo.hr.
Njihov rad temelji se na znanstvenim studijama i vladinim zapisima, s posebnim fokusom na Kanadu, Grenland, Aljasku i sjevernu Europu. Prema koautoru spomenute recenzije, dr. Khaledu Megahedu Abassu sa Sveučilišta u Sharjahu, otapanje permafrosta moglo bi čak osloboditi drevne bakterije ili viruse koji su bili zamrznuti tisućama godina.
Veća industrijalizacija Arktika – veća opasnost
Autori navedenog znanstvenog rada ističu kako je novopristupačni teren povećao industrijsku prisutnost i putne rute, intenzivirajući interakcije ljudi i divljih životinja i povećavajući vjerojatnost prijenosa zoonoza. Ti zoonotski patogeni, koji mogu preći sa životinja na ljude, uključuju bakterijske, virusne i parazitske uzročnike, a mogu se prenijeti putem vode, hrane ili izloženosti okolišu.
Recenzija se usredotočuje na to kako se klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti isprepliću i utječu na zdravlje životinja i ljudi u arktičkim ekosustavima.
Klimatske promjene i onečišćenje utječu i na zdravlje životinja i na zdravlje ljudi. Naše je istraživanje istraživalo kako su te dvije sile međusobno povezane. Kako se Arktik zagrijava brže od većine drugih dijelova svijeta, vidimo promjene u okolišu, poput otapanja permafrosta i pomicanja ekosustava, koje bi mogle pomoći u širenju zaraznih bolesti između životinja i ljudi, objašnjava Abass.
“Ono što se događa na Arktiku ne ostaje na Arktiku”
Autori recenzije naglašavaju da se zdravstveni rizici na Arktiku moraju rješavati holistički, uzimajući u obzir zdravlje okoliša, životinja i ljudi kao jedinstveni međusobno povezani sustav.
Slučajevi naglašavaju kritične nedostatke u praćenju i trenutnom znanju, usredotočujući se na stresore iz okoliša i čimbenike načina života te su primjeri trenutnih pojava na Arktiku koji informiraju o kritično potrebnim radnjama da nas pripreme za budućnost, pišu Abass i njegovi kolege.
Upozoravajući da je rano djelovanje ključno, zalažu se za bolji nadzor bolesti, integraciju domorodačkog znanja i transdisciplinarno istraživanje.
Lokalne zajednice i znanstvenici već su primijetili znakove ovih promjena i neki se prilagođavaju, ali mnogi su rizici još uvijek slabo shvaćeni. Ono što se događa na Arktiku ne ostaje na Arktiku. Stresovi okoliša koje smo proučavali imaju efekte valova koji sežu daleko izvan polarnih regija,dodaje Abass.
Studija je već privukla pozornost izvan akademskih krugova.
Organizacije za javno zdravstvo, agencije za zaštitu okoliša, pa čak i sjeverne industrije (poput rudarstva i brodarstva) počinju prepoznavati potrebu za praćenjem zdravstvenih rizika povezanih s promjenjivim uvjetima na Arktiku, kaže Abass. Riječ je o konzorciju koji uključuje preko 15 institucija iz Europe i Kanade, čime se naglašava važnost koordinirane međunarodne suradnje.
Klimatske promjene nisu samo otapanje leda, one otapaju barijere između ekosustava, životinja i ljudi, ističe na kraju Abass.
