Projekt južne plinske interkonekcije, koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom i smanjio ovisnost o ruskom plinu, postao je predmet političkih nesuglasica u BiH. Hrvatski politički predstavnici inzistiraju na osnivanju novog javnog poduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi bilo zaduženo za realizaciju projekta, dok bošnjački političari i američki diplomati traže da posao ostane u nadležnosti BH Gasa.
Plinovod bi trebao povezati Zagvozd u Hrvatskoj s Posušjem, Novim Travnikom i Mostarom, a projekt ima strateški značaj za Hrvatsku i Europsku uniju. Američki veleposlanik u BiH u više je navrata optužio lidera HDZ-a Dragana Čovića za blokiranje projekta, dok hrvatski politički predstavnici ističu potrebu za zaštitom interesa Hrvata u BiH jer plinovod prolazi područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Hrvatski političari, među kojima i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, tvrde da BH Gas nije sposoban voditi ovaj projekt, posebno nakon gubitka arbitražnog spora s mađarskim plinskim operaterom u iznosu od 21 milijun dolara.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izrazili su snažnu podršku hrvatskim interesima u BiH.
Energetski stručnjaci, poput Mladena Zeljka, smatraju da SAD legitimno štiti svoje interese u regiji, ali upozoravaju na potrebu uvažavanja interesa Hrvata i Hrvatske, kroz čiji bi teritorij plinovod prolazio. Bez dogovora koji bi zadovoljio sve strane, BiH će i dalje ostati ovisna o ruskom plinu, zaključuje Zeljko.
