Argentinci su dugo čekali da papa Franjo posjeti domovinu koju je napustio 2013. kada je izabran za vrhovnog poglavara Rimokatoličke Crkve, no njihove nade neće se ostvariti.
Papa Franjo, prvi latinskoamerički Papa koji je dobro protresao Katoličku Crkvu, umro je u ponedjeljak u Vatikanu u dobi od 88 godina. Papa je 23. ožujka bio pušten iz bolnice u Rimu gdje se nekoliko tjedana liječio od teške, obostrane upale pluća.
Papa Franjo tijekom svojeg pontifikata 45 puta je putovao u inozemstvo. Prvi je Papa koji je posjetio Irak, Ujedinjene Arapske Emirate, Mjanmar, Sjevernu Makedoniju, Bahrein i Mongoliju.
No, biskup Buenos Airesa nikada se nije vratio u Argentinu, gdje je javnost o njemu bila podijeljena i gdje je dobio nadimak „Papa slamova” zbog svoje fokusiranosti na siromašne i zbog toga što je posjećivao siromašne četvrte Buenos Airesa zvane „villas miserias”, piše Reuters.
„Jedan od velikih kurioziteta njegova pontifikata bila je činjenica da, za razliku od svojih prethodnika, Franjo nikada nije posjetio svoju rodnu zemlju”, rekao je Jimmy Burns, autor biografije o papi Franji iz 2015. pod nazivom „Franjo, Papa dobrog obećanja”, za Reuters nekoliko tjedana prije njegove smrti.
Burns je rekao kako vjeruje da Franjo nije želio da se smatra da je stao na stranu ni lijevih peronista niti konzervativaca.
„Jedna ili druga strana pokušala bi iskoristiti njegov posjet, a on bi nehotice dao poticaj tim podjelama”, rekao je.
Mnogi u Argentini očekivali su da će posjetiti zemlju nedugo nakon što je preuzeo dužnost i posjetio Brazil. Govorilo se o tome i prošle godine. Ali u oba slučaja posjet se nije ostvario.
Guillermo Marco, njegov glasnogovornik kada je bio kardinal u Buenos Airesu, rekao je za Reuters da je to bila „propuštena prilika” za Argentinu. Franjo, rekao je, imao je „tango dušu”, referirajući se na ples koji je potekao iz Buenos Airesa.
„On bi rado došao da je mogao doći u običan posjet, recimo, posjetiti ljude koje voli, ne znam, služiti misu za ljude”, rekao je Marco, koji je s Franjom ostao blizak.
U rujnu prošle godine, Papa je rekao novinarima da je želio posjetiti Argentinu, rekavši „oni su moj narod”, ali da „razne stvari prije moraju biti riješene”.
Podijeljena mišljenja
Tijekom njegova pontifikata, Argentinu su potresle uzastopne gospodarske krize i politička nestabilnost.
Aktualnu vladu vodi predsjednik Javier Milei, koji je pomogao stabilizirati gospodarstvo, ali i uveo stroge mjere štednje. Milei je nekoć nazvao Franju đavoljim predstavnikom na Zemlji, premda su se pomirili nakon što je preuzeo dužnost.
Papa je primio Mileija na privatnoj audijenciji u Vatikanu u veljači 2024., dan nakon što je kanonizirao prvu argentinsku sveticu.
„S dubokom tugom saznao sam ovog tužnog jutra da je papa Franjo, Jorge Bergoglio, danas umro i da sada počiva u miru”, napisao je Milei na X-u.
U povodu smrti pape Franjo, Milei je odlučio proglasiti sedam dana žalosti, objavio je na X-u njegov glasnogovornik Manuel Adorni.
Neki smatraju da je Franjo trebao posjetiti Argentinu neovisno o političkom ozračju.
„Mišljenja su podijeljena. Neki govore da je ipak trebao doći jer bi to pomoglo da se malo premosti politički jaz”, rekao je Sergio Rubin, argentinski novinar i suautor Papine biografije „Jezuit”.
Rogelio Pfirter, veleposlanik u Vatikanu od 2016. do 2019. i nekoć Bergogliov učenik u jezuitskoj školi u Argentini, rekao je da su Franjina nastojanja u cilju promicanja inkluzivnosti u Crkvi uvijek bila njegov prioritet.
„Ne sumnjam da sve ono što Argentina i domovina jesu ima posebno mjesto u njegovu umu i srcu”, rekao je.
Ali jedno od njegovih najvećih nasljeđa jest to što je želio biti „Papa za sve”, rekao je.
Mnogi argentinski vjernici voljeli bi da su mogli pozdraviti Franju kod kuće.
Bergoglio se 1936. rodio u Buenos Airesu u obitelji talijanskih imigranata.
„Jako sam tužna. Ponekad se pitam (u molitvi) zašto se nije vratio vidjeti svoju djecu?”, rekla je 83-godišnja Rita Hernandez iz Buenos Airesa, podsjećajući na druge Papine posjete regiji.
„Osjećam bol. Kao da je prošao pored svoje kuće, ali nikada nije ušao.”
Tuga u Buenos Airesu
Rano ujutro u Buenos Airesu, tek što su doznali da je umro, ljudi su počeli dolaziti u katedralu kako bi se pomolili i zapalili svijeću „svojem” Papi.
„Franjina poruka uvijek je bila da moramo biti složni i pružiti ruku onima kojima je to najpotrebnije”, rekao je za AFP Agustin Hartridge (41), koji je zapalio svijeću na stepenicama katedrale.
Carlos Pellerano (62) rekao je da je jako tužan što ih je Papa napustio upravo u ovom trenutku kada je toliko potreban u Argentini, referirajući se na tešku socijalnu situaciju u zemlji.
„Tuga je velika”, rekao je Javier Languenari (53), metući lišće ispred katedrale. „Znali smo da to dolazi, bio je jako lošeg zdravlja, izdržao je koliko je mogao.”
„Kao Argentinci, osjećamo se malo više kao siročad. Ali kao katolici, znamo da će Isus Krist uvijek biti ovdje”, dodao je.
Graciela Vilamia, sedamdesetogodišnja beskućnica, neutješno je plakala pored katedrale gdje prosi.
„Vidjela sam ga kako prima uplakane majke nestalih (u diktaturi), vidjela sam kako se žrtvuje u slamovima. Znam ga 30 godina”, rekla je, dodajući da bi voljela da nije umro.
Peruanac Guillermo Sanchez (47), koji godinama živi u Buenos Airesu, došao se pomoliti u katedralu za papu Franju.
Istaknuo je da je Franjo bio prvi južnoamerički Papa, „drugačijeg mentaliteta od Europljana”.
„Papa je mnogo dao, volio bih da je mogao dati i više. Bio je jako blizak mladima, našem dobu. Nije bio zatvoren, zato sam mu se osjećao bliskim. Franjo nije izbjegavao nijednu temu”, rekao je.
