Najam stanarine, režije i svakodnevni troškovi ne čekaju. No, što učiniti kada zarađeni novac jednostavno ne stiže na račun? Do kada poslodavac u Njemačkoj zakonski ima vremena za isplatu i kakve mu posljedice prijete ako prekorači rokove? Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama sjedenje prekriženih ruku najgora moguća opcija.
Prema riječima Alexandera Brederecka, uglednog njemačkog odvjetnika specijaliziranog za radno pravo, Građanski zakonik (BGB) u stavku 614 jasno propisuje osnovno pravilo: poslodavac je dužan isplatiti plaću najkasnije prvog dana u narednom mjesecu (nakon što je rad odrađen). Međutim, u praksi se ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili internim ugovorima unutar tvrtke često definiraju znatno raniji rokovi, pa je uobičajeno da isplata bude vezana za 15. ili 20. u mjesecu. Također, radničko vijeće ima pravo suodlučivanja kada je u pitanju točan trenutak isplate.
Za radnike u manjim tvrtkama kojima je novac hitno potreban ranije, odvjetnik napominje kako uvijek postoji mogućnost otvorenog razgovora s poslodavcem o privremenom pomicanju datuma isplate unaprijed, na što šefovi u manjim kolektivima često pristaju.
Ako poslodavac ne ispoštuje ugovoreni ili zakonski termin isplate, on automatski ulazi u takozvano zakšnjenje (Verzug). Ono što je ključno za radnike: nije potrebno slati nikakve pismene opomene ili podsjetnike šefu – prekršaj nastupa samim protokom ugovorenog datuma. Od tog trenutka radnik ima zakonsko pravo na zatezne kamate na neisplaćeni iznos.
Osim kamata, ako zbog kašnjenja plaće pretrpite izravnu financijsku štetu – primjerice, ako vam se zbog nedostatka sredstava na računu odbiju trajni nalozi (tzv. Rücklastschrift), propadnu uplate za stan ili dobijete opomene s kaznenim naknadama – poslodavac je zakonski dužan u potpunosti nadoknaditi sve te popratne troškove, piše Fenix.
U takvim situacijama radnik može odmah razmotriti i podnošenje tužbe sudu za radno pravo, no odvjetnik savjetuje da se tom radikalnom koraku u pravilu pribjegava tek onda kada je kraj radnog odnosa u toj tvrtki već na vidiku, kako se ne bi trajno narušili odnosi na radnom mjestu.
Što učiniti ako novac ne stiže mjesecima, a poslodavac niže obećanja? Odvjetnik Bredereck šalje ozbiljno upozorenje svim zaposlenicima: ako tvrtka prestane isplaćivati plaće, radnici bi trebali nastaviti raditi najviše tri mjeseca.
Ako radite dulje od tog razdoblja bez primljenog novca, riskirate da u slučaju kasnijeg i neizbježnog proglašenja stečaja (Insolvenz) tvrtke više nećete moći u potpunosti ostvariti i naplatiti svoja potraživanja za preostale zaostale plaće. Tri mjeseca su zakonska granica do koje se može računati na određene državne kompenzacije za stečaj, stoga nemojte dopustiti da vas prazna obećanja uvuku u besplatan rad, piše Fenix.
