Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 22. i 23. siječnja održao plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu kontrolu ustavnosti i većem broju apelacija.
Ustavni sud je u predmetu U-29/25 odlučivao o zahtjevu jedanaest članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvog zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i drugih jedanaest članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti i utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u svezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25) i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25). Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor u svezi s pitanjem je li na temelju odluka Suda BiH i SIPBiH Milorad Dodik mogao imati mandat da u svojstvu predsjednika Republike Srpske predloži predsjednika i članove Vlade Republike Srpske, što nesporno pokreće pitanje vladavine prava kao pitanje iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i SIP-a BiH, Ustavni sud je istaknuo da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH, što je regulirano člankom III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da u tom dijelu postoji nadležnost Ustavnog suda jer se radi o aktima koji pokreću pitanje poštovanja čl. I/2. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, a za koje je isključivo nadležan Ustavni sud. U meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke u razdoblju od njihovog donošenja 2. rujna 2025. godine do stavljanja izvan snage 18. siječnja 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine jer su donesene na temelju Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. kolovoza 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. lipnja 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred SIPBiH.
U predmetu U-41/25 Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje štetnim po vitalni interes srpskog naroda Prijedloga odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Europskog parlamenta broj 02-34-1-2339/25 od 20. studenog 2025. godine (prvi prijedlog), Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova parlamentarne delegacije broj 02-34-1-2337/25 od 20. studenog 2025. godine (drugi prijedlog) i Prijedloga odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za bilateralnu suradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja broj 02-34-1-2338/25 od 20. studenog 2025. godine (treći prijedlog). Prvim prijedlogom predloženo je da se umjesto Snježane Novaković-Bursać, predsjedateljice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta, kao predsjedatelj imenuje Nenad Vuković. Drugim prijedlogom predloženo je da se umjesto Snježane Novaković-Bursać za člana Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe imenuje Nenad Vuković. Trećim prijedlogom je predloženo da se umjesto Snježane Novaković-Bursać za člana interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine BiH za bilateralnu suradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja imenuje Nenad Vuković.
Ustavni sud je u odluci o ovom predmetu utvrdio da Izjave Kluba izaslanika srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti vitalnog interesa srpskog naroda u odnosu na prvi, drugi i treći prijedlog ispunjavaju uvjete proceduralne ispravnosti iz članka IV/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedenim prijedlozima nije povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud je u obrazloženju svoje odluke, između ostalog, istaknuo da potpisnici Izjave nisu obrazložili na koji bi način imenovanje Nenada Vukovića, izaslanika iz Kluba srpskog naroda, onemogućilo efektivno sudjelovanje srpskog naroda u zajedničkim tijelima Parlamentarne skupštine. Pri tome, potpisnici Izjava nisu obrazložili na koji način se imenovanjem Nenada Vukovića ne osigurava da sastav delegacija odražava ukupan sastav Doma, kako to propisuje odredba članka 180. stavak (2) Poslovnika Doma, ili da se tim sastavom narušava vitalni interes srpskog naroda. Shodno tome, budući da se predloženim imenovanjima zadržava predstavljanje srpskog naroda u zajedničkim delegacijama Parlamentarne skupštine, Ustavni sud je smatrao da je predloženim imenovanjima omogućena efektivna zastupljenost srpskog naroda u navedenim zajedničkim delegacijama Parlamentarne skupštine. Konačno, Ustavni sud je zaključio da se osporenim prijedlozima ne postavlja pitanje koje bi se moglo smatrati pitanjem vitalnog nacionalnog interesa u smislu članka IV/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da nisu utemeljeni navodi većine delegata iz Kluba srpskog naroda da su prvi, drugi i treći prijedlog štetni po vitalni interes srpskog naroda.
U predmetu AP-3059/21 (Zdravka Kraljević i drugi) Ustavni sud je utvrdio povredu prava na život iz članka II/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog propusta javne vlasti da provede učinkovitu istragu u svezi s događajem raketiranja Ljubuškog u svibnju 1992. godine u kojem su smrtno stradali bliski srodnici apelanata. Imajući u vidu cjelokupnu duljinu trajanja ove istrage (istraga nije završena 33 godine od vremena kada se događaj desio), Ustavni sud je naložio Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine da hitno poduzme sve raspoložive mjere i korake radi okončanja istrage, s ciljem poštovanja garancija predviđenih člankom II/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 2. Europske konvencije, saopćeno je iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
