Ministarstvo unutarnjih poslova HBŽ ponovo je upozorilo građane i poslovne subjekte na povećan broj phishing prijevara putem internetskih oglasnika i lažnih internetskih stranica te poslovnih prijevara putem lažnih ili kompromitiranih e-mail adresa.
Počinitelji se predstavljaju kao zainteresirani kupci, kontaktiraju osobe koje putem internetskih oglasnika, poput PIK.ba, Booking.com i drugih platformi, nude proizvode ili usluge, prilikom čega u komunikaciji šalju lažni link (poveznicu) obično pošte ili dr. platne institucije, uz objašnjenje da će nakon što unesu svoje bankovne podatke (broj kartice, cvv kod) zaprimiti novac, nakon čega dolazi do odljeva sredstava s bankovnih računa oštećenih osoba – navode iz MUP-a.
Dodaju kako za primitak novca od kupca nije potrebno drugoj osobi dostavljati sigurnosni kod banke, niti unositi podatke kartice putem poveznice koju je poslao nepoznati korisnik, dovoljno je samo dati IBAN broj računa da bi se primio novac.
Počinitelji, kako kažu, kreiraju lažne web-trgovine koje vizualno izgledaju gotovo identično kao stranice popularnih brendova.
Linkove za te stranice masovno plasiraju putem sponzoriranih oglasa na Instagramu, TikToku i Facebooku, mameći kupce nevjerojatnim popustima od 70 ili 80 posto. Nakon što kupac izvrši plaćanje karticom, isti podaci postanu dostupni počinitelju, nakon čega dolazi do odljeva sredstava s bankovnog računa oštećenih, upozoravaju iz policije.
Kažu kako je prije izvršenja plaćanja putem interneta, potrebno provjeriti vjerodostojnost stranice preko koje se vrši plaćanje (kontakt broj, domena, email adresa i dr.)
Počinitelji kontaktiraju oštećene putem lažnih, ali vrlo sličnih e-mail adresa njihovih stvarnih poslovnih partnera (npr. prodaja.odbor@gmail.com i prodaja.obdor@gmail.com), lažno se predstavljaju se kao predstavnici tvrtke s kojom oštećeni poslovni subjekt već ima uspostavljenu poslovnu suradnju i koriste stečeno povjerenje, traže izvršenje stvarne obaveze plaćanja, ali uz napomenu da je promijenjen broj bankovnog računa za uplatu te tako dolaze do protupravne imovinske koristi.
Dodatno, iz policije upozoravaju kako je poseban oprez potreban kada e-mail poruka dolazi s adrese koja je vrlo slična, ali ne i identična službenoj adresi poslovnog partnera, kada zahtijeva promjenu broja bankovnog računa na koji se uplaćuje postojeća obveza, traži hitno izvršenje plaćanja ili navodi da je došlo do promjene banke, računa ili podataka za plaćanje.
Nadalje, kada se u porukama poziva na povjerljivost ili traži da se zahtjev ne provjerava s drugim zaposlenicima.
Dodatan oprez potreban je i kada poruka sadrži stvarne podatke o računu, narudžbi, ugovoru ili poslovnom odnosu, ali je zahtjev za plaćanje poslan s neuobičajene adrese, te kada se vrši pritisak na zaposlenika da nalog za plaćanje izvrši bez uobičajene provjere.
U slučaju zaprimanja zahtjeva za promjenu podataka za plaćanje, potrebno je izvršiti dodatnu provjeru putem drugog, ranije poznatog i pouzdanog komunikacijskog kanala (primjerice, putem prethodno korištenog kontakt telefonskog broja), dodaju iz MUP-a.
