U Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače večeras je otvorena izložba knjiga i slika “Kranjčević u Mostaru – Djela Silvija Strahimira Kranjčevića iz Zbirke Sesar – Dijalog između riječi i slike“, upriličena u povodu 140. godišnjice dolaska Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostar.
Izložba povezuje književnu baštinu i suvremeni likovni izraz, a cilj joj je predstaviti pjesničko i kulturno nasljeđe Silvija Strahimira Kranjčevića te potaknuti novo čitanje njegovog djela.
Posjetiocima je predstavljeno više od 200 književnih naslova iz Zbirke Sesar, među kojima su izdanja Kranjčevićevih knjiga objavljena od 1885. do 1967. godine, posebna izdanja objavljena za pjesnikova života, kao i brojni primjerci periodike, zbornika i literature o njegovom životu i djelu.
Na izložbi su predstavljeni i radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, koji su motive iz Kranjčevićevih pjesama interpretirali kroz vlastita slikarska djela.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Svetislav Cvetković istaknuo je kako je ova izložba prvi u nizu događaja kojima se slavi tri desetljeća akademije. Studenti preddiplomskih i diplomskih studija predstavili su 14 slika i 7 grafika koje ne ilustriraju izravno Kranjčevićeve stihove, već nastoje pronaći likovni ekvivalent njegovim riječima.
Cvetković je naglasio visoku kvalitetu izložbe te važnost povezivanja književnosti i likovne umjetnosti.
Ova suradnja, po njegovim riječima, omogućuje novu interpretaciju Kranjčevićeva rada u suvremenom kontekstu, jer su teme koje je pjesnik obrađivao univerzalne i danas aktualne.
Na taj način, kako je rekao dekan, valorizira se ne samo likovni izraz već i poezija Silvija Strahimira Kranjčevića, čije ideje i pitanja i dalje intrigiraju i nadahnjuju nove generacije umjetnika i publike.
Kultura sjećanja i zaboravljeni spomenici
Govoreći o značaju izložbe, novinar i publicist Miroslav Landeka kazao je kako Kranjčević pripada i svome gradu i cijelom narodu.
Podsjetio je na Kranjčevićev životni i književni put, istaknuvši da je pjesnik u Sarajevo stigao 1893. godine, a od 1895. do 1903. uređivao je književni časopis „Nada“.
Landeka je podsjetio i na odnos kulturne javnosti prema Kranjčevićevu nasljeđu nakon njegove smrti 1908. godine, posebno istaknuvši podizanje pjesnikova nadgrobnog spomenika na sarajevskom groblju Sveti Josip.
Spomenik je 1913. godine izradio hrvatski kipar Rudolf Valdec, a njegov reljef, poznat kao “Genij sputanih krila“, danas je jedno od vrijednih i zaštićenih spomen-obilježja hrvatske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini. Spomenik je tijekom rata teško oštećen, a obnovljen je 2006. godine.
Landeka je naglasio kako izložba nije samo podsjećanje na velikog pjesnika, nego i doprinos očuvanju kulture sjećanja.
- Najveća počast velikom pjesniku nije cvijet na grobu koji uvene, nego živa kultura sjećanja – kazao je Landeka.
Posebnu zahvalnost uputio je prof. dr. Antoniju Sesaru, istakavši njegov dugogodišnji rad na prikupljanju i očuvanju starih knjiga, putopisa i povijesnih izvora o Bosni i Humu.
- Čovjek koji se profesionalno bavi vidom pomaže i nama da bolje vidimo i upoznamo svoju kulturnu prošlost – kazao je Landeka.
Poručio je kako Kranjčevićeva riječ i više od stoljeća nakon njegove smrti nastavlja živjeti kroz knjige, pjesme i kulturu sjećanja.
Očuvanje zaboravljene baštine
Govoreći o svom kolekcionarstvu, Antonio Sesar istakao je kako primarno skuplja putopise, povijesnu, političku i religijsku literaturu, dodavši kako je književnost jedan od segmenata tog kolekcionarskog dijela.
- Unutar ovog svog hobija tragam za nekim autorima s područja Bosne i Hercegovine o kojima nema do sada nikakvog zapisa, koji su objavili neko književno djelo. I do sada sam ih našao dvadesetak. Evo, pokušavam na taj način vratiti našu kulturnu i povijesnu baštinu u fokus – kazao je Sesar.
Projekt je realiziran uz sudjelovanje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Zaklade Sesar, a u njegovu organizaciju uključeni su i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače te Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Izložba će biti otvorena do 23. rujna.
