Europa je doživjela najtopliji ožujak otkad postoje mjerenja, s prosječnim temperaturama nešto iznad šest stupnjeva Celzijevih, što je 2,41 stupnja više od prosjeka 1991.-2020., prema podacima agencije EU-a za klimu Copernicus.
Globalno, bio je to drugi najtopliji ožujak ikada zabilježen.
Nalazi naglašavaju rastuću zabrinutost da međunarodni cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj Celzijev iznad predindustrijske razine izmiče izvan dosega.
Premda je 2024. već probijen prag, cilj se smatra službeno promašenim samo ako se premaši tijekom više godina.
Copernicus je također izvijestio o najnižem opsegu arktičkoga morskog leda ikada uočenom u ožujku.
Veći dio srednje Europe iskusio je neobično suhe uvjete. Stres za ekosustave već je vidljiv, a biljke i životinje sve su više pogođene nedostatkom vlage.
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze priopćio je da je to bio mjesec “kontrastnih oborinskih ekstrema” diljem Europe, pri čemu su mnoga područja doživjela najsušniji zabilježeni ožujak, a druga najkišovitiji zabilježeni ožujak u posljednjih najmanje 47 godina.
Njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke nazvala je trenutnu sušu alarmantnom, upozoravajući da se veliki dijelovi zemlje suočavaju s neuobičajenom proljetnom sušom.
Rekla je da klimatska kriza već utječe na poljoprivredu i šumarstvo, povećavajući rizik od šumskih požara i povećavajući vjerojatnost manje žetve.
