Iako je fitness industrija u Bosni i Hercegovini doživjela ekspanziju, posebno kroz rast broja teretana i osobnih trenera, današnja populacija nije značajno fizički aktivnija u usporedbi s razdobljem od prije dvadeset godina. Također, interes djece i mladih za sport i redovitu tjelesnu aktivnost smanjuje se unatoč većoj dostupnosti sadržaja za vježbanje, ocijenili su stručnjaci iz područja fitnessa i sporta u intervjuu za Fenu.
Eldin Bećarević, vlasnik teretane u Sarajevu, procjenjuje da je razina ukupne tjelesne aktivnosti stanovništva danas nešto veća nego prije, ali da u usporedbi s ranijim generacijama nema drastične razlike. Istovremeno, bivši višestruki reprezentativac Bosne i Hercegovine u olimpijskom dizanju utega ističe da je fitness industrija posljednjih godina prošla kroz značajne promjene, a jedna od njih je puno veća dostupnost prostora za vježbanje.
-Prije dvadesetak godina u Sarajevu su možda postojale tri ili četiri teretane, dok ih danas ima na desetke. To pokazuje da je ponuda puno razvijenija nego prije – izjavio je.
Osim toga, napominje da se rast ponude ne ogleda samo u povećanom broju fitness centara, već i u puno većem broju osobnih trenera. Prema njegovim riječima, tržište je u međuvremenu dostiglo točku prezasićenosti, zbog čega već neko vrijeme postoji višak ponude u odnosu na potražnju.
-U posljednjih pet godina broj osobnih i online trenera doživio je ogroman rast, njihov broj se gotovo udvostručuje iz godine u godinu. U fitness zajednici ponekad kažemo da danas imamo više osobnih trenera nego vježbača. Prije sedam ili osam godina cijena jedne sesije osobnog treninga u Sarajevu bila je 25 KM, a nakon svih tih godina ostala je ista. I to također pokazuje kolika je konkurencija i koliko je tržište prezasićeno – naglasio je.
Bećarević je kao jednu od ključnih prednosti fitness centara izdvojio fleksibilnost termina, što modernim ljudima olakšava redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću. Kako je objasnio, puno je jednostavnije organizirati trening u fitness centru nego se posvetiti sportovima koji podrazumijevaju unaprijed određene datume.
-U današnjem dinamičnom načinu života, obveze koje zahtijevaju dolazak tri ili četiri puta tjedno u točno određeno vrijeme često je teško uskladiti sa svakodnevnim obvezama. Teretane i fitness centri pružaju ljudima pogodnost da mogu trenirati kada im to najbolje odgovara – naglašava.
Govoreći o razlozima zašto se ljudi odlučuju na trening, istaknuo je sve izraženiji fokus na fizički izgled, ali smatra da većina vježba prvenstveno zbog potrebe za kretanjem i održavanjem zdravlja.
-Trend fizičkog izgleda postaje sve izraženiji. Određeni dio i muške i ženske populacije svjestan je društvenih koristi koje donosi dobar fizički izgled. Međutim, većina ljudi dolazi na trening zbog same tjelesne aktivnosti – naglašava Feninov sugovornik.
Također je napomenuo da su društvene mreže značajno utjecale na promjenu stava prema tjelesnoj aktivnosti i životnih navika te da danas igraju važnu ulogu u oblikovanju trendova.
-Društvene mreže i influenceri, kao i svaka druga sfera života, značajno utječu na percepciju fizičkog izgleda, trendove i napore ljudi da žive zdravije i izgledaju bolje. Radi se o vrlo snažnom utjecaju, jer su nekada televizija i novine bile dominantne, dok danas praktički živimo u svijetu društvenih mreža – ocijenio je.
Komentirajući promjene u strukturi korisnika fitness centara, Bećarević je rekao da su najveće promjene vidljive kada je riječ o spolnoj strukturi.
-Prije dvadesetak godina bilo je vrlo rijetko vidjeti žene u fitness centrima. Uglavnom su se odlučivale za grupne treninge ili sport, dok je odlazak u teretanu bio iznimka. Danas je situacija potpuno drugačija i vidljivo je da postoji znatno veći broj žena koje redovito vježbaju u teretanama – rekao je Bećarević.
O kulturi vježbanja i odnosu prema tjelesnoj aktivnosti govorio je i Srđan Bašić, trener tajlandskog boksa i osobni trener s dugogodišnjim iskustvom.
-Generacije između 40 i 50 godina danas malo više vode računa o zdravlju i tjelesnoj aktivnosti. Uglavnom dolaze u teretane i fitness centre prvenstveno iz zdravstvenih razloga. Međutim, mnogi se odlučuju na tjelesnu aktivnost tek kada ih liječnik upozori da je krajnje vrijeme da nešto promijene – kaže Bašić.
S druge strane, prema njegovim riječima, motivi za trening često su drugačiji među mlađim generacijama.
-Mladi uglavnom treniraju zbog svog fizičkog izgleda. Mnogo više pažnje posvećuju estetici, dok uglavnom ne razmišljaju o zdravstvenim prednostima tjelesne aktivnosti – ističe.
Bašić također upozorava da je sve manje djece i mladih u sportskim klubovima, te da je sve češći problem nedostatka motivacije za ozbiljnije bavljenje sportom.
-Čak i oni koji treniraju često ne žele natjecati se jer ne žele trud, žrtvu i disciplinu koju sport zahtijeva. Rijetko je da dijete dođe u klub fizički aktivno i spremno za trening. Uglavnom dolaze s nedovoljno razvijenom muskulaturou, problemima s leđima, koljenima i drugim posljedicama sjedilačkog načina života – kaže Bašić.
Dodaje da djeca danas veliki dio vremena provode ispred računala i mobitela, zbog čega su znatno manje fizički aktivna od prethodnih generacija.
-Često im nedostaje motivacije, a jedan od glavnih razloga zašto odustaju od sporta je nedostatak discipline i volje da se ona izgradi. Istovremeno, način na koji se djeca danas odgajaju značajno je drugačiji nego što je bio prije – smatra.
Prisjećajući se razdoblja kada je počeo raditi kao trener, Bašić kaže da je razlika u odnosu na današnju situaciju velika.
-Treniram od 2003. Sportski klubovi su tada bili puni djece, bilo da se radilo o nogometu, košarci, rukometu, odbojci ili borilačkim vještinama. Također, kao djeca smo puno vremena provodili vani, igrali se s loptom, trčali i bili stalno u pokretu. Danas je toga sve manje – kaže Bašić.
Ističe da je prijeko potrebno raditi na većoj promociji sporta među mladima, ali i uključiti roditelje u taj proces.
-Ako se uskoro ne učini više kako bi se potaknulo djecu na bavljenje sportom, a roditelji da ih u tome podrže, bojim se da situacija neće ići u pravom smjeru. Roditelji imaju ključnu ulogu, jer bez njihove podrške teško je očekivati ozbiljne promjene u dječjim navikama i njihovom stavu prema sportu – zaključio je Bašić.
