Često slušamo o stranim radnicima koje neka “famozna” ruka pokušava dovući u BiH, međutim, ovdje ih ne vidimo ili ih barem ne vidimo u mjeri u kojoj ih viđamo u susjednim zemljama ili razvijenijim državama Europe. Čovjek se jednostavno zapita što se događa, piše Večernji list.
Krenimo od jednostavnih stvari. Kvalitetan radnik, neovisno o tome odakle dolazi, ako odluči napustiti svoju državu, najčešće će težiti razvijenijim zemljama, a uz mnogo muke doći će u BiH. Možda je u ovim krajevima višestruko bolje nego u onima iz kojih dolaze, ali BiH, nažalost, ima loš imidž te, tko ne mora doći, uglavnom neće rado doći. A onda, kada netko i dođe, postavlja se pitanje koliko smo spremni uložiti u tog radnika. Sjetimo se ponašanja dijela poslodavaca prema domaćim radnicima u vremenima kad je vrijedilo pravilo “ako ti nećeš, ima tko hoće” – kako će se tek takvi poslodavci ponašati prema strancima? Ma koliko vuk dlaku mijenjao, ćud ostaje ista. Ovih je dana profesor Tado Jurić dao opširan intervju za Lider u kojem je naveo da u Njemačkoj trošak integracije migranata iznosi oko 5000 eura po osobi. Do tog iznosa došli su zbrajanjem troškova učenja njemačkog jezika i tečajeva o kulturi. Naime, da bi stranac naučio jezik i razumio kulturu, potrebno mu je 800 sati. Tu cijenu pokriva država, dok migrant snosi 1600 eura, s tim da mu se, ako sve uspješno položi, 800 eura vraća. Taj se njemački model integracije pokazao najuspješnijim, premda mu je stopa uspješnosti samo 57 posto.
Krajem prošle godine objavljena je analiza obveza BiH u procesu pridruživanja EU u oblasti zapošljavanja i obveza Agencije za rad i zapošljavanje BiH u tom procesu, gdje se spominju problemi koje imaju poslodavci u BiH pri zapošljavanju stranaca. – Zapošljavanje strane radne snage odvija se u skladu sa zakonima o strancima BiH, entiteta i Distrikta Brčko. Mehanizam utvrđivanja kvota radnih dozvola za BiH osjetljivo je i kompleksno pitanje u kojem sudjeluje i Agencija. Ovo pitanje zahtijeva pažljivo balansiranje između potreba ekonomije i očuvanja socijalne stabilnosti, uz poštovanje prava radnika i međunarodnih standarda. Agencija je u 2024. godini provela istraživanje i izradila dokument “Analiza problema koje poslodavci imaju u pronalaženju potrebne domaće i strane radne snage s prijedlozima za poboljšanje stanja”. U istraživanju je, među ostalim, analizirana i oblast migracije strane radne snage. Rezultati analize pokazali su da se poslodavci suočavaju s izazovima u privlačenju strane radne snage te s administrativnim preprekama u samom procesu zapošljavanja (od trenutka podnošenja zahtjeva za radnu dozvolu do početka rada stranog radnika) – navedeno je uz ostalo.
Stalna iznenađenost
Problemi u ovom procesu neće nestati, a profesor Tado Jurić ih je izvrsno objasnio u jednoj svojoj ranijoj kolumni. Iako je pisao u kontekstu Hrvatske i EU-a, Jurić, kao sin Bosne i Hercegovine, itekako je svjestan problema i u ovoj zemlji, pa se njegovi stavovi mogu gledati u širem kontekstu. – Stalna iznenađenost i čuđenje tempom i obujmom, kako radnih tako i ilegalnih migracija, od brojnih EU političara iznimno su licemjerni. Naime, ako stotine milijuna ljudi na globalnom jugu ne može osigurati hranu ili im je otežan pristup hrani zbog ekonomskih interesa velikih korporacija sa sjevera, samo je pitanje vremena kada će se još intenzivnije migracije s juga na sjever početi širiti… Budući da je integracija postmigracijski fenomen, tek kada zamagljivanju pogleda dođe kraj i kada postane jasno da je većina migracija izazvana i pokrenuta ljudskom intervencijom (rat, eksploatacija prostora i dr.) i izrabljivačkim strukturama globalnih korporacija, fenomenu integracije moći će se pristupiti s dužnom ozbiljnošću i zabrinutošću – istaknuo je uz ostalo.
