Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine uskoro će potvrditi rezultate izbora i određeni broj dužnosnika koji su dobili mandat zamjenika, a koji su na izvršnim pozicijama, po svemu sudeći će zamrznuti svoje mandate, odnosno ostat će na ministarskim pozicijama, ali se neće odreći svog mandata.
To je omogućeno izmjenama Izbornog zakona BiH iz ožujka 2024. godine, koje je nametnuo Christian Schmidt.
U poziciji zamrzavanja mandata, a kada je riječ o razini Bosne i Hercegovine, trenutno su Srđan Amidžić, ministar financija i trezora, zatim Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, a tu je i Zukan Helez, ministar obrane, kao i Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Svi oni, osim što su bili ministri, bili su i na listama na nedavno završenim izborima te su osvojili mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osim njih, postoje brojni drugi ministri na županijskoj i entitetskoj razini koji su također osvojili mandate i koji, nakon potvrde rezultata izbora, imaju izbor hoće li zamrznuti svoj mandat ili ga se potpuno odreći, pišu Nezavisne.
„Osoba koja je izabrana u zakonodavno tijelo na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini, a na temelju prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči je nastaviti, dužna je suspendirati svoj mandat u zakonodavnom tijelu prije konstitutivne sjednice zakonodavnog tijela u koje je izabrana dok se druga osoba ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku. Tijekom razdoblja u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu s liste s koje je izabrana osoba s mirujućim mandatom“, stoji u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Nakon prestanka obavljanja izvršne funkcije, izabrani član zakonodavnog tijela koji je stavio svoj mandat u mirovanje može ponovno obavljati mandat, pod uvjetom da podnese pisani zahtjev Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine najkasnije osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije.
Usput, prije, prije 2024. godine, nije bilo moguće zamrznuti mandat. Izborni zakon BiH u tom dijelu je rekao da “jedna osoba može obnašati najviše jednu izravno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu izravno i jednu neizravno izabranu dužnost. Istovremeno obnašanje tih funkcija nespojivo je s obnašanjem funkcija u izvršnoj vlasti. Također je nespojivo istovremeno obnašanje više od jedne funkcije u izvršnoj vlasti.”
Razlog za promjenu zakona i zamrzavanje mandata bio je rješavanje problema nespojivosti funkcija jer su prije pojedinci imali dvije funkcije, tj. imali su mandat ministra, ali su bili i u mandatu u parlamentima, uglavnom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Takva je situacija, na primjer, bila s Denisom Zvizdićem, koji je, kao predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, također osvojio mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na izborima 2018. godine. Kasnije, konstituiranjem Parlamentarne skupštine BiH, Zvizdić je čak izabran za predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što znači da je jedno razdoblje bio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što je izazvalo brojne komentare i prosvjede.
Jedno od objašnjenja bilo je da kandidati trajno ne gube teško stečene mandate u zakonodavnoj vlasti, ali i činjenica da bi institucije izvršne vlasti ostale desetkovane nakon izbora u slučaju preuzimanja mandata zastupnika.
