SVJETSKA BANKA: BiH treba ubrzati reforme za jači ekonomski rast i otpornost

Foto: Svjetska banka
Podjeli

Ekonomski rast Bosne i Hercegovine se, vođen povećanom potrošnjom i investicijama, u 2024. godini poboljšao, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, a prema projekcijama, rast bi trebao dosegnuti stopu od 2,7 posto u ovoj i 3,1 posto u 2026. godini, ali to će zahtijevati dublje reforme za povećanje produktivnosti i privlačenje investicija, prognozirala je Svjetska banka (WB) u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

Realni rast u BiH se u 2024. godini poboljšao, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023., što je odraz dva međusobno suprotstavljena faktora.

Domaća potražnja je, uslijed veće potrošnje i većih investicija, porasla za 4,4 posto.

Također, neto izvoz je smanjen za 23 posto zbog pogoršanja uvjeta trgovine i povećanja uvoza povezanog s investicijama. Usporavanje inflacije je povećalo realni raspoloživi dohodak i privatnu potrošnju.

Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilježeno je 6,1 posto.

Cijene većine roba i usluga rasle su brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto).

Usporavanje inflacije rezultiralo je padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodoopskrbljivanja, električne energije i plina.

Predviđa se da će se ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. povećati na 2,7 posto, a u 2026. na 3,1 posto, pri čemu će veći realni dohodak potaknuti privatnu potrošnju.

Očekuje se povećanje inflacije, uzrokovano uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, što je posljedica globalne ekonomske neizvjesnosti.

“Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom. U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost bit će od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora”, kazao je šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.

Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija kojoj analitičari WB-a predviđaju rast od 3,5 posto, a slijedi Albanija s 3,2 posto.

Za BiH je predviđen rast od 2,7 posto, a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.

U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.

Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprjeđenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.

Također, navode kako bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji u zemljama zapadnog Balkana, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja “zelenih traka” zbog pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje gospodarstvenika, privući investicije i potaknuti stvaranje novih radnih mjesta.

Svjetska banka u izvještaju upozorava i da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na “zelenu” ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage.

Šest ekonomija zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu prebroditi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.

Jačanje sustava za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca.

Uz to, prekvalifikacija radnika za “zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast, stoji u izvještaju Svjetske banke.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

HOĆE LI PRAVOSUĐE REAGIRATI: Navijači Sarajeva poručili kako neće slaviti osvajanje Kupa BiH jer je namještena utakmica protiv Širokog Brijega

Navijači Sarajevo izdali su oštro priopćenje nakon jučerašnjeg poraza bordo tima od Širokog Brijega na Koševu u utakmici 30. kola Wwin lige BiH....

VIDEO: Poznati menadžer iz Srbije pretučen u Zagrebu, navodno ga pretukao Cecin menadžer

Saša Mirković, preduzetnik iz Srbije, muzički producent i menadžer, kako Telegraf.rs, danas je učestvovao u tučnjavi ispred jednog hotela u centru Zagreba. Prema...

Legendarni odbojkaši posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru i SOK Mostar

Dva velika imena regionalne odbojke Mia Jerkov i Samir Salihović danas su boravili u Mostaru gdje su gdje su održali sastanak sa predsjednicom...

DJEČAK IZ MOSTARA KOJI RUŠI GRANICE: Josip Marić brončani na Europskom kupu u judu  

Josip Marić, dječak s Downovim sindromom iz Mostara i član judo kluba Borsa, osvojio je brončanu medalju na Europskom Get Together turniru koji...

HUMANITARNA VEČERA: Zaklada SUM nastavlja pomagati studentima Sveučilišta u Mostaru

U Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru održana je humanitarna večer za Zakladu SUM. Fond za socijalno ugrožene studente – Zaklada SUM ima za...

Slični članci

Završili rusko-ukrajinski pregovori, Rusija postavila nove zahtjeve

Prvi sastanak ruske i ukrajinske delegacije od ožujka 2022. završio je u...

Ministri sa zapadnog Balkana podržali inicijativu Forte: Zajednička borba za profesionalne vozače

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto je na današnjem...

Filozofski fakultet, Matica hrvatska i Družba “Braća hrvatskoga zmaja” obilježili 1100. godina hrvatskoga kraljevstva

Na 11. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Identiteti– Kulture – Jezici o temi 1100....

Martinović i Tomašinec razgovarali o stanju u HNŽ-u i Federaciji BiH te europskom putu BiH

Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i dopredsjedatelj Skupštine Hercegovačko-...