Svečanom akademijom u ponedjeljak je obilježena dvadeseta godišnjica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a tom prilikom predstavljena je i monografija Fakulteta.
Po riječima dekana Filozofskog fakulteta Dražena Barbarića, cijelih dvadeset godina ovaj fakultet trudio se da u društveno-humanističkom području obrazovanja i nauke ostavi dubok trag i da postane jedna od najvažnijih transformativnih snaga ove društvene strukture.
– Ono što kao dekan ovog fakulteta mogu obećati jeste da će Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru ostati nezamjenjivi generator i humanističkog i društvenog razvoja cjelokupne BiH, a ujedno i jedna od najvažnijih duhovnih kula Hrvata u BiH – poručio je Barbarić.
Govoreći o budućnosti Filozofskog fakulteta, naglasio je kako on sam po sebi u vlastitoj strukturi ima “identitetski studij”, od arheologije, latinskog jezika, hrvatskog jezika i književnosti, pa do povijesti, povijesti umjetnosti i slično.
– To su studiji koji po tržišnim načelima, po logici isključivo tržišta nemaju nikakvu računicu, ali oni su za društvenu zajednicu, pogotovo Hrvata u BiH, dragulj, oni su generator razvoja opstanka – ocijenio je Barbarić.
Urednik Monografije Filozofskog fakulteta i prorektor za nauku Sveučilišta u Mostaru Marko Odak naglasio je kako Filozofski fakultet danas okuplja više od 1600 studenata, nudi više od 1000 kolegija, ima 18 studijskih programa i više od 60 studijskih kombinacija te da stoga izrada Monografije nije bila nimalo jednostavan zadatak.
– Koncept monografije je zamišljen tako da čitatelja provede kroz Filozofski fakultet gotovo kao kroz njegovu unutarnju arhitekturu, šetnju prostorom i identitetom. Lajtmotiv čitavog izdanja Monografije je prostor Fakulteta, njegova zgrada, amfiteatri, prilagođene učionice, hodnici, knjižnica, koji nisu prikazani samo kao zidovi, nego i kao mjesto na kojem se oblikuje akademska i kulturna zajednica – pojasnio je Odak.
Po njegovim riječima, nit vodilja cijele Monografije, vizualnog identiteta, ali i Fakulteta je glagoljica, koja, po njegovim riječima, obogaćuje i nadahnjuje već 11 stoljeća.
– Kada uzmemo u obzir prostor, prostorni identitet, autentičan studentski sadržaj, multimedijalni sadržaj, Monografija funkcionira kao institucionalni portret Filozofskog fakulteta koja na jednom mjestu prikazuje sve ono što fakultet jeste i sve ono što fakultet želi biti, dakle akademsku zajednicu koja se razvija i otvara prema svijetu i ta je ideja simbolički prikazana i na posljednjoj fotografiji monografije, fotografijom otvorenih vrata učionice – zaključio je Odak.
Svečana akademija okupila je veliki broj osoba iz političkog, javnog i društvenog života Mostara i Bosne i Hercegovine, a u sklopu nje, uz prigodna obraćanja i predstavljanje Monografije, prikazan je i kratki dokumentarni film o Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
