Odmor od posla nužan je svakom radniku, bilo da ga provodi na putovanjima i izletima ili ostaje kod kuće. Vrijeme bez radnih obveza omogućuje odmak, mentalnu regeneraciju te odmor tijela i uma od svakodnevnog stresa. Uz to, omogućuje kvalitetno provođenje vremena s obitelji i prijateljima, za koje zbog poslovnih obveza često nemamo dovoljno vremena. No, ni ovo zakonsko pravo u BiH posljednjih desetljeća, barem kada je riječ o privatnom sektoru, nije uvijek bilo poštovano. Brojni radnici godinama su radili bez odmora ili su koristili tek minimalan broj dana – pet ili šest godišnje. Ipak, posljednjih godina stvari se mijenjaju. Zbog sve većeg nedostatka radne snage poslodavci sve više poštuju odredbe zakona o radu, piše Večernji list BiH.
Nedostatak radnika
Zbog manjka radnika i ove će godine brojne tvrtke u BiH organizirati kolektivni godišnji odmor.
– Radim u istoj tvrtki već 29 godina i prošle smo godine prvi put otišli na kolektivni ljetni godišnji odmor. Premalo nas je i bilo je nemoguće organizirati proizvodnju u uvjetima kada je dio radnika na odmoru. Ovo je veliko olakšanje, i fizičko i psihičko. Ranije bismo se iscrpljivali radeći za kolege koji su na odmoru, tako da sam se prošle godine prvi put uistinu odmorio. I ove godine početkom kolovoza idemo na kolektivni odmor – ispričao je za Večernji list BiH radnik zaposlen u jednoj proizvodnoj tvrtki.
Ovakvih je primjera sve više. Kolektivni odmor prakticiraju tvrtke čije poslovanje dopušta ovakav način korištenja godišnjih odmora. A što kaže zakon u BiH? Iako su entitetski zakoni o radu uglavnom usklađeni, i dalje postoje određene razlike u pravima, ovisno o tome radi li netko na području FBiH ili RS. Prema Zakonu o radu FBiH, zaposlenik u ovom entitetu za svaku kalendarsku godinu rada ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora. Zakon propisuje da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti.
Također, poslodavac ne može izvršiti isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučajevima propisanim zakonom. U Federaciji BiH radnik godišnji odmor može koristiti u dva dijela. Ako ga koristi u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tijekom kalendarske godine, dok drugi dio mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja. Za vrijeme godišnjeg odmora radnik nije uključen u proces rada kod poslodavca, ne obavlja poslove i obveze iz radnog odnosa te nije pod kontrolom ili uputama poslodavca. Stoga poslodavac nema pravo kontaktirati radnika tijekom trajanja godišnjeg odmora u vezi s poslovnim obvezama, niti je radnik dužan odgovarati na pozive ili poruke povezane s poslom. No, kako to izgleda u praksi?
Rezultati istraživanja
Istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo je da zaposleni u BiH u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora. To je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, potrebe i očekivanja zaposlenih znatno su veći. U prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više nego što trenutačno koriste. Broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno se razlikuje ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca. Zaposleni u malim tvrtkama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora. U srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2 dana, a u velikim 22,6 dana.
Zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan godišnjeg odmora. U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu prosjek iznosi 22,4 dana, dok zaposleni u domaćim privatnim tvrtkama imaju prosječno 20,5 dana odmora. Istraživanje je pokazalo i da godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom. Tako je nadređenima tijekom odmora uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.
