Nalaz vještaka vojne struke prezentiran pred Državnim sudom pokazao je da je Ratno predsjedništvo u Bugojnu imalo presudnu ulogu u uspostavi zatočeničkih objekata, postavljanju upravnika logora, zatvaranju ratnih zarobljenika umjesto prebacivanju u Kazneno-popravni zavod Zenica, te da se u ratnom dnevniku optuženika Dževada Mlaće spominje i njihova likvidacija, prenosi Detektor.ba.
Martin Frančešević, vojni vještak koji je svoj nalaz i mišljenje izradio po nalogu Tužiteljstva BiH, kazao je da je Ratno predsjedništvo u Bugojnu smetalo vojnoj organizaciji i strukturama kojima je postavljalo određene zahtjeve, što nije karakteristično.
Kao primjer naveo je nekoliko zaključaka iz 1994., navodeći da se oni “razlikuju od standardnih”, prema kojima je Ratno predsjedništvo zapovjedniku Operativne grupe Zapad davalo određene zadaće, a potom tražilo smjenu zapovjednika Vojne policije.
Nekoliko zaključaka
-Smjena zapovjednika Vojne policije je vojna stvar. “Ne bi smjelo doći do situacije da jedni drugima definiraju zadatke”, zaključio je stručnjak.
Potom se osvrnuo na nekoliko zaključaka Ratnog predsjedništva u vezi zbrinjavanja zarobljenika, nakon početka sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 1993. godine. Nakon ovih zaključaka, u školi “Vojin Paleksić” i na stadionu nogometnog kluba “Iskra” u Bugojnu formirani su zatočenički centri “za zatvaranje civila i vojnih osoba”. Ratno predsjedništvo imenovalo je i upravitelje ovih zatvora, kazao je vještak.
-Sve što se pojavi u dnevniku Dževada Mlaće kasnije će biti uključeno u rješenje – rekao je vještak.
Frančešević je naveo da je ovaj zatvor kasnije predan u nadležnost 307. brigade. Dodao je kako su predstavnici vojnih struktura nazočili sjednicama, ali se nikada nisu protivili odlukama Ratnog predsjedništva. Ustvrdio je da je Ratno predsjedništvo sudjelovalo u tretmanu ratnih zarobljenika, navodeći da su se na sjednicama donosile odluke “o tretmanu ekstremnog dijela HVO-a”, te da ga treba uništiti.
Vještak je naveo da je u ratnom dnevniku Mlaće pronašao zapisnik sa sjednice od 22. srpnja 1993. u kojem stoji: “službeno – ne smijemo imati civilne zarobljenike”, a “tajno – treba likvidirati ekstremistički dio zarobljenika”.
Dio vojnika
-Po meni, ovo je neka vrsta odluke da se krene u likvidaciju tog dijela vojnika – rekao je vještak.
Dodao je da u drugom zaključku od 1. kolovoza stoji da “borci odlaze u Kazneno-popravni dom Zenica, a ekstremisti se odvode kod nas u Bugojno”.
U zaključku koji citira Frančešević stoji i da se od Vojne sigurnosti traži obrada ovih zarobljenika i popis dostavi Ratnom predsjedništvu koje će zauzeti stav da je riječ o 120 zarobljenika.
-U izvješću Službe vojne sigurnosti stoji da zarobljenici nisu putovali u Zenicu jer nije bilo odobrenja MUP-a i Ratnog predsjedništva – kazao je vještak, navodeći da je vojska znala za te probleme, te da je Ratno predsjedništvo imalo odlučujuću ulogu u likvidaciji ratnih zarobljenika.
Dževad Mlaćo optužen je da je kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno naredio ubojstva hrvatskih zarobljenika, a Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere da ih kazni za mučenja i ubojstva ratnih zarobljenika. Teretilo ga se i za odvođenje hrvatskih zarobljenika na prisilni rad na prve crte bojišnice, gdje su neki ubijeni, a neki ranjeni.
Cikotić je 8. ožujka 1993. godine, naredbom zapovjednika Trećeg korpusa, postavljen za zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH.
Kvar vozila
Frančešević je naveo da je obaviješten da zarobljenici nisu prebačeni u KPD Zenica zbog kvara na vozilu, ali da je “vojna komanda prihvatila da tako bude”.
Vještak je citirao dokument prema kojem je Cikotić obavijestio zapovjednika Trećeg korpusa da su “23 vojnika počinila teške zločine, zbog čega imaju poseban tretman”. Potom je naveo nekoliko naredbi Envera Hadžihasanovića, tadašnjeg zapovjednika Trećeg korpusa, koji je od njega tražio da te zarobljenike prebaci u KPD Zenica – što nije učinjeno.
Naveo je da je Međunarodno vijeće Crvenog križa prilikom posjete stadionu Iskra utvrdio da je 12 zarobljenika nestalo, a Mehmed Alagić, koji je naslijedio Hadžihasanovića, kasnije se raspitivao za njih i tražio da se utvrdi sudbina ovih ljudi. Centar službi sigurnosti naknadno je utvrdio da je sa stadiona odvedeno 20 osoba, a Vojna služba sigurnosti “na kraju je izdala nalog da se dostave podaci tko je naredio likvidaciju zarobljenika, gdje su odvedeni i gdje su pokopani”.
Frančešević je naveo da je Cikotić bio upoznat s odvođenjem ratnih zarobljenika na kopanje i postavljanje linija, navodeći da se to odvijalo redovnim sustavom upravljanja.
Suđenje se nastavlja 8. travnja, kada će Obrana ispitati ovog vještaka.
