Vodostaj Lima porastao je usljed većih padavina, a nagli rast izazvao je probleme.
Podivljala rijeka nosila je dijelove drveća, ali i veće količine smeća sa deponija u Priboju, Prijepolju i drugim gradovima susjedne Srbije.
Smeće se zadržava na lančanici iznad HE Višegrad koja je postavljena kako bi se spriječile štete na postrojenjima.
Osim Limom iz pravca Srbije otpad stiže Drinom iz gradova uzvodno, pa i onih u Crnoj Gori.
O smeću koje pluta rijekom pisali su i strani mediji. Tako je Associated Press objavio tekst uz naslov “Dijelovi balkanske rijeke postaju plutajuća deponija”.
-Tone otpada bačenog na loše uređene deponije uz rijeke, ili izravno u vodene tokove koji prolaze kroz tri zemlje, na kraju se nakupljaju iza barijere za smeće u rijeci Drini, u istočnoj Bosni, tijekom zime i ranog proljeća.
Ovoga tjedna barijera je ponovo postala vanjska ivica masivne plutajuće deponije zatrpane plastičnim bocama, zahrđalim buradima, polovnim gumama, kućnim aparatima, naplavljenim drvetom i drugim smećem koje je rijeka pokupila sa svojih pritoka.
Riječna ograda koju je postavila bh. hidroelektrana, nekoliko kilometara uzvodno od njene brane u blizini Višegrada, pretvorila je grad u nevoljnu regionalnu deponiju, žale se lokalni ekološki aktivisti.
Obilna kiša i neuobičajeno toplo vrijeme tijekom prošlog tjedna doveli su do izlivanja mnogih rijeka i potoka u Bosni, Srbiji i Crnoj Gori, poplavivši okolna područja i primoravši mnoge ljude da napuste svoje domove. Temperature su u petak pale u mnogim područjima, dok je kiša prešla u snijeg – piše Associated Press.
Kako je za AP rekao Dejan Furtula iz ekološke grupe Eko Centar Višegrad, zadnjih dana je bilo mnogo padavina.
-Nažalost, ogroman priliv smeća nije prestao – dodao je on. Rijeka Drina teče 346 kilometara od planina sjeverozapadne Crne Gore kroz Bosnu i Srbiju, a neke od njenih pritoka su poznate po svojoj smaragdnoj boji i krajoliku koji oduzima dah.
Dionica duž granice između Bosne i Srbije popularna je među splavarima kada nije „sezona smeća“, podsjeća AP.
– Procjenjuje se da se oko 10.000 kubnih metara otpada zadnjih dana nakupilo iza barijere za smeće na rijici Drini, rekao je Furtula. Ista količina izvučena je posljednjih godina sa tog područja.
Uklanjanje smeća u prosjeku traje do šest mjeseci. Smeće završava na općinskoj deponiji u Višegradu, za koju Furtula kaže da „nema ni dovoljan kapacitet za rukovanje (gradskim) komunalnim otpadom“.
„Požari na (oćinskoj) deponiji uvijek gore“, rekao je on, nazivajući tamošnje uvjete „ne samo velikom opasnošću po životnu sredinu i zdravlje, već i velikom sramotom za sve nas“. Desetljećima nakon razornih ratova 1990-ih koji su pratili raspad Jugoslavije, Balkan zaostaje za ostatkom Europe i ekonomski i u pogledu zaštite životne sredine. Zemlje regije su postigle mali napredak u izgradnji učinkovitih, ekološki prihvatljivih sustava odlaganja smeća,
Unatoč tome što su tražili članstvo u Europskoj uniji i što su usvojili neke od zakona i propisa EU.
Nelegalne deponije otpada su među brdima i dolinama širom regije, dok smeće zatrpava puteve i plastične kese vise sa drveća. Pored zagađenja rijeka, mnoge zemlje na zapadnom Balkanu imaju i druge probleme sa životnom sredinom. Jedan od najhitnijih je izuzetno visoka razina zagađenja zraka koja utiče na brojne gradove u regiji.
„Ljudi se moraju probuditi zbog ovakvih problema“, rekao je Višegrađanin Radoš Brekalović – zaključuje u tekstu AP.
