Masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u BiH, poručili su iz Udruženja građana Fojničani.
Kako navode u reakciji, novi nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi, objavljeni tijekom ovog tjedna za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većeg obima nego što se u početku moglo pretpostaviti.
Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod građana u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom centru Vareša.
Najnovija testiranja pokazuju da su kod nekolicine zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku njegu.
– Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Suvremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu – ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Podsjećamo da su prethodna ispitivanja, provedena u prosincu prošle godine, pokazala da je kod svih 44 testirane osobe, različitih starosnih grupa, zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti.
U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje.
Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.
U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet, ukoliko osvoji mandat načelnika na predstojećim izvanrednim izborima.
Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojske županije za povećanje koncesione naknade.
– U petak je ispred DPM Metali službeno upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine – izjavio je za lokalni radio v. d. načelnika Rizvanović.
Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje doista nevjerojatno i otvara ozbiljna pitanja o tome tko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskoj županiji.
– Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi – ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.
U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu FBiH. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.
Vlasti Zeničko-dobojske županije i FBiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, izvanredno stanje još uvijek nije proglašeno.
Na kraju navode da nije poznato je li Tužiteljstvo Zeničko-dobojske županije uopće pokrenulo istragu o trovanju.
Naprotiv, usprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje, piše Klix.
