U Njemačkoj je zabilježen politički zaokret, prema najnovijoj anketi Forse, desničarska stranka AfD prvi put vodi s 26%, prestigavši kancelara CDU/CSU Friedricha Merza, koji sada ima 24% podrške.
Rezultat dolazi u trenutku kada kancelar Mertz prolazi kroz teško razdoblje, suočavajući se s kritikama zbog političkih poteza poput zamrzavanja prodaje oružja Izraelu i neimenovanja ustavnih sudaca, što je narušilo njegov rejting odobravanja.
Istovremeno, izbori 2025. potvrdili su zapanjujući uspon AfD-a: s 20,8% glasova osvojili su 152 mjesta u Bundestagu, što ih čini drugom najjačom parlamentarnom snagom.
Poražavajuća za tradicionalne stranke, podrška AfD-u posebno je izražena u bivšim istočnim saveznicima Njemačke, gdje je stranka postigla rekordne rezultate – uključujući uspjehe na regionalnim izborima 2024. godine.
S krajnje desničarskim Nacionalnim skupom koji već jasno vodi u Francuskoj, ovo iznenađujuće njemačko istraživanje vjerojatno će izazvati nelagodu među političarima iz glavnih stranaka u Europi. Posljednjih godina, desničarske populističke stranke postigle su snažne rezultate na izborima od Poljske do Rumunjske i od Portugala do Nizozemske.
U Velikoj Britaniji, krajnje desna stranka Reform UK Nigela Faragea također je na vrhu anketa zbog široko rasprostranjenog javnog nezadovoljstva laburističkom vladom premijera Keira (Keira) Starmera, piše Politico.
Iako analiza nekoliko anketa pokazuje da njemački kršćanski demokrati još uvijek imaju malu prednost nad AfD-om, krajnja desnica je u usponu otkako je u veljači osvojila gotovo 21 posto glasova na saveznoj razini, što je njezin najbolji rezultat u povijesti. AfD je sada najveća oporbena stranka u Bundestagu.
AfD je osnovan prije više od deset godina kao stranka skupine profesora ekonomije koji su se usred europske dužničke krize protivili euru i financijskoj pomoći prezaduženim zemljama. U prvim godinama redovito je osvajao male postotke glasova na saveznim i regionalnim izborima.
Pod vodstvom otvoreno radikalne Alice Weidel, bivše ekonomistice, AfD sada zagovara tvrdu antiimigrantsku i desničarsku populističku politiku. Neki političari iz glavnih stranaka tvrde da je stranka toliko ekstremna da bi je trebalo zabraniti prema odredbama njemačkog ustava osmišljenima kako bi se spriječilo ponavljanje nacističke prošlosti.
Posljednja anketa također je pokazala da je Mertz više usmjeren na pitanja vanjske politike poput rata u Ukrajini i odnosa Europe sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i da upada u sve više političkih problema kod kuće.
Većina Nijemaca nezadovoljna je Mertzovim mandatom, a 67 posto ispitanika reklo je da ne podržavaju njegov rad nakon prvih 100 dana na dužnosti, prema rezultatima ankete. Sljedeći savezni izbori u Njemačkoj održat će se 2029. godine.
