Skupi blagdani u BiH: Puni stolovi, prazni novčanici

Novčanik / Foto: Agencija
Novčanik / Foto: Agencija
Podjeli

I ove će godine blagdani u Bosni i Hercegovini imati visoku cijenu, i to u zemlji u kojoj potrošačka košarica nikad nije bila skuplja, a plaće i mirovine već odavno ne prate rast cijena osnovnih životnih namirnica.

Ograničene mogućnosti

Prema procjenama ekonomskih analitičara i trgovačkog sektora, tijekom prosinca i početkom siječnja u BiH će se potrošiti stotine milijuna konvertibilnih maraka, iza čega se krije složena i često teška svakodnevica velikog broja građana koji blagdane dočekuju s ograničenim mogućnostima, ali s velikim očekivanjima.

Iako se tijekom godine govori o štednji, racionalnoj potrošnji i stezanju remena, blagdani su razdoblje u kojem mnogi svjesno odustaju od tih načela jer žele barem na nekoliko dana zaboraviti brige, dugove i neizvjesnost. Tržni centri i supermarketi prepuni su kupaca, dok se usporedno vode tihi razgovori o minusima na računima, odgođenim računima i kreditima koji se gomilaju. Posebno je izražen trend online kupnje jer sve veći broj građana darove naručuje putem platformi poput Temua, Sheina i sličnih internetskih trgovina, koje su postale simbol novog načina preživljavanja u uvjetima inflacije. – Danas više ne biramo gdje bismo kupovali, nego gdje je najjeftinije – kaže Marina iz Mostara. – Nije pitanje kvalitete, nego mogućnosti. Djeca žele darove, žele osjetiti blagdansku radost, a mi roditelji pokušavamo balansirati između želja i realnosti – dodaje, prenosi Večernji list.

Ekonomisti objašnjavaju kako je blagdanska potrošnja u BiH emocionalno uvjetovana. – Ljudi se tijekom godine odriču, štede na svemu, ali u prosincu dolazi do psihološkog preokreta. Blagdani su simbol topline, obitelji i pripadnosti i građani su spremni potrošiti i ono što nemaju, često se dodatno zadužujući. Problem je što taj račun dolazi na naplatu već u siječnju – riječi su jednog od ekonomista. Unatoč rekordnim cijenama mesa, brašna i slastica, blagdanski stolovi i ove će godine biti puni. Sarma, pečenje, francuska salata, kolači po starim receptima, domaća rakija i vino i dalje su neizostavan dio blagdana, ali sve se češće poseže za jeftinijim alternativama. Mnogi priznaju da su se vratili kuhanju kod kuće i jednostavnijim jelima, dok se luksuzne namirnice sve češće izostavljaju.

U isto vrijeme blagdani bude i snažnu nostalgiju, osobito kod starijih generacija koje se prisjećaju vremena kada se imalo manje, ali se, kako kažu, živjelo sporije i mirnije. – Nismo imali pune stolove kao danas, ali se znalo sjesti zajedno i razgovarati – prisjeća se Ivan (79) iz okolice Mostara. – Danas ima svega, ali ljudi su nekako umorniji i zabrinutiji – dodaje.

Mnogi priznaju da su upravo blagdani razdoblje kada se najviše osjeti jaz između očekivanja društva i stvarnih financijskih mogućnosti. Društvene mreže prepune su fotografija raskošnih stolova i skupih darova, što dodatno pojačava pritisak i osjećaj da se “mora” potrošiti, čak i kada za to nema realne osnove. Istodobno, rast online kupnje pokazuje i promjenu potrošačkih navika, ali i sve veću potrebu građana da pronađu povoljnije alternative kako bi zadovoljili osnovne blagdanske običaje. Dostave se naručuju unaprijed, prate se popusti i akcije, a mnogi priznaju da su upravo zahvaljujući internetskim trgovinama uspjeli osigurati darove koji bi im u suprotnom bili nedostupni.

Tradicija skromnih blagdana

Sociolozi upozoravaju da blagdani sve češće gube svoju izvornu svrhu i pretvaraju se u natjecanje u potrošnji, dok se istinske vrijednosti zajedništva stavljaju u drugi plan.

Unatoč tome, u brojnim domovima još se uvijek njeguje tradicija skromnih, ali toplih blagdana, u kojima je naglasak na okupljanju obitelji, razgovoru i dijeljenju vremena. Upravo u tim trenucima, daleko od trgovačkih centara i virtualnih košarica, mnogi pronalaze smisao blagdana i potvrdu da sreća ne ovisi isključivo o količini kupljenog, nego o osjećaju pripadnosti i međusobne podrške. Takvi trenuci, iako kratkotrajni, daju nadu da, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i sve izraženijim razlikama, blagdani i dalje mogu biti vrijeme u kojem se barem na trenutak vraća osjećaj ljudskosti i bliskosti.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Koliko sada zarađuju radnici na baušteli, konobari i vozači: ‘Radi subotom pa mjesečno dobije 3 000’

U ožujku ove godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 1 555 eura, dok je medijalna...

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Umjesto terena – svadbena svečanost:Ćuže, Đurasek i Jakovljević okrunili ljubav brakom

Nogometni klub HŠK Zrinjski Mostar podijelio je lijepu vijest sa svojim navijačima i sportskom javnošću. Trojica prvotimaca – Mario Ćuže, Neven Đurasek i...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Vlajčić: Nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga DP-ove deklaracije o BiH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić izjavio je u četvrtak kako nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga deklaracije...

Slični članci

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica...

VIDEO: KOMPAS: Ivica Jerkić: Mostar i Hercegovinu su obranili i oslobodili HVO, HV i HOS

Umirovljeni general-bojnik Ivica Jerkić rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako...

Počinje toplotni udar

Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Mostar 22. Razina upozorenja METEOALARMA...

Zvonko Milas i čelnici Sveučilišta u Mostaru u srijedu u posjeti Studentskom centru

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske,...