U hercegovačkom kršu ona prkosi buri i žegi, a u gradskim avlijama i sokacima stoljećima čuva najljepše priče i sjećanja. Košćela je istinski, živi simbol Mostara.
BHRT je istražio što ovo dugovječno drvo predstavlja za kolektivni duh grada, kako opstaje i na koji način je struka pokušava zaštiti.
Košćela za Mostarce nije samo drvo, već živi svjedok povijesti. Pod njezinom dubokom hladovinom, u vrelim ljetnim danima, vjekovima su se rađali prvi razgovori i stvaralo javno mijenje. Simbolično i tradicionalno košćela se koristila protiv zlih duhova zato su je sadili pokraj bogomolja.
DARIO TERZIĆ, komunikolog i kroničar Mostara
“Kad si dijete možda i ne razmišljaš o toj simbolici, ali kada putuješ, pa evo i na sjeveru BiH kad razgovaraš sa ljudima vidiš da većina njih nisu ni čuli za košćelu niti su je vidjeli. I onda shvatiš da je košćela dio tog nekog našeg južnjačkog DNA. Što mi nosimo, što drugi nemaju”.
Taj specifični hercegovački kod krije se u stablu koje je mnogo više od simbola. Košćela je prirodni štit Mostara. Njezina gusta krošnja i duboki korijeni već vjekovima ublažavaju ekstremne ljetne vrućine i stvaraju ugodnu mikroklimu na gradskim ulicama.
AHMED DŽUBUR, profesor na Agromediteranskom fakultetu
“Njen habitus veoma široka, kao što sam rekao i gusta krošnja je idealna za odmor u sparnim ljetnim i vrelim danima, ne samo za ljude već i za ptice za insekte ona je dobra u ekološkom smislu jer u eri onečišćenja sa prašinom ne samo sa prašinom, evo svjedoci smo u Mostaru ovih intenzivnih onečišćenja rezidijuma teških metala, ostataka goretine sa PPM-ovima ispod. Znači izuzetno dobro apsorbira sve te nečistoće.”
Kada se spoje hercegovačka tradicija i njezina nevjerojatna moć pročišćavanja zraka, jasno je da Mostar bez košćele gubi svoj identitet.Kako grad danas brine o njezinom opstanku?
BOJAN SPASOJEVIĆ, dendrolog
“To je sad jedna od favorit kultura koje gradimo u gradu Mostaru, prvenstveno zbog njene otpornosti. Grad Mostar je u prošloj godini posadio 250 primjeraka Košćele na području od novoga mosta do kružnoga toka u zaliku gdje smo formirali novi drvored u parkovima je sve češće sadimo uglavnom je sadimo na onim mjestima gdje joj ne možemo osigurati redovno navodnjavanje”.
Košćela u Mostaru nije samo dio flore, ona je dio kolektivnog pamćenja. Ona se spominje u pjesmama, ona uokviruje naše avlije i sokake. Kada prođete Mostarom, shvatit ćete da svaka stara košćela ima svoju priču i da je svjedok prohujalih vremena i generacija koje su odrasle u njenoj sjeni. Čuvajući nju, Mostar zapravo čuva samoga sebe.
