Nove odluke u vezi s Viaduktom i integritetom izbornog procesa nametnuo je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.
Ove odluke koje je donio nazvao je “mjerama za zaštitu funkcionalnosti Bosne i Hercegovine”.
Schmidtovo obraćanje prenosimo u cijelosti:
- Dobro jutro svim građanima Bosne i Hercegovine,
Ja, a vjerojatno i vi, već mjesecima primjećujemo da se ozbiljni problemi sve više gomilaju. Kao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu odlučio sam djelovati u interesu građana, u vašem interesu.
Dozvolite mi da sažmem najveće probleme s kojima se suočavamo:
Još uvijek nema državnog proračuna za 2025. godinu. To ograničava sposobnost državnih institucija – koje služe svim građanima ove zemlje – da budu u potpunosti funkcionalne.
Neusvojeni proračun znači da, uz niz drugih potreba, nema sredstava za provedbu reformi kojima bi se osigurao integritet izbora – ključni zahtjev EU, Daytona i OESS-a.
Iako je Zastupnički dom usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces, do sada, kako smo vidjeli, u nacrtu proračuna nisu predviđena sredstva za to.
Još jedna ozbiljna prijetnja su dugovi koji proizlaze iz arbitražnih odluka, posebno tzv. slučaja Viadukt. Oni su prijetnja ključnim državnim institucijama, poput Centralne banke BiH i BHANSA-e, Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH. Ured javnog pravobranitelja naglasio je potencijalne posljedice ovog slučaja u više od 15 pisama upućenih institucijama BiH, uključujući nadležna tijela u RS-u.
Konačna i obvezujuća odluka Arbitražnog suda, međunarodnog arbitražnog suda iz Washingtona, iz travnja 2022. godine utvrdila je da dug koji treba platiti Viaductu iznosi gotovo 80 milijuna KM. Zbog dnevnih kamata, iznos je već porastao na više od 110 milijuna KM. Nastavlja rasti, iz dana u dan, za još 9.000 eura.
Nema ozbiljnih napora da se ova kritična pitanja riješe na vrijeme kako bi se izbjegle negativne posljedice koje će osjetiti svi građani ove zemlje, jer će Viaduct pokušati dobiti svoj novac od državnih institucija BiH, iako je RS odgovorna za dug. Visoki predstavnik će djelovati – i iako neki izražavaju sumnje u legitimnost ovoga, želio bih podsjetiti da je Bosna i Hercegovina još uvijek pod Poglavljem VII Povelje UN-a, što Vijeće sigurnosti UN-a redovito potvrđuje već tri desetljeća, nakon katastrofe i rata i genocida između 1991. i 1995. To znači da međunarodna zajednica ostaje angažirana. To je razlog zašto međunarodna zajednica – s dva elementa – misijom EUFOR ALTHEA i visokim predstavnikom – još uvijek ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo je korištenje tzv. Bonnskih ovlasti, mojih ovlasti u Bosni i Hercegovini svojom rezolucijom 1144.
S obzirom na sve ove činjenice, odlučio sam poduzeti sljedeće mjere.
Dio rezervi za namirenje od prihoda od cestarine – koje su blokirane od 2018. – bit će preusmjeren za namirenje potraživanja Viaducta. To namirenje bit će ostvareno korištenjem pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Ovaj udio nije namijenjen proračunskim rashodima RS-a i nema utjecaja na proračunsku stabilnost RS-a. To neće utjecati na bilo kakva plaćanja ili usluge za građane RS-a. Sredstva će biti prebačena Ministarstvu financija i trezora, a Ministarstvo može izvršiti uplatu Viaductu. Ili, ako postoje druga razmišljanja ili naznake da bi to trebalo učiniti kroz neke nove pregovore, kako sam čuo, može se to učiniti na taj način. Izvrsno, to je njihov posao, ali država to ne plaća, već Republika Srpska.
Ovaj pristup je u skladu s načelom da tko god se zaduži, mora ga i otplatiti. U lipnju 2017. tadašnja predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, potpisala je sporazum s Vijećem ministara, na državnoj razini, da će RS platiti dug za Viaduct. Dakle, postoji jasna obveza i opredjeljenje Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017., nije plaćena ni jedna lipa. Ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće.
Javni pravobranitelj BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah poduzeti mjere s ciljem obustave ovršnih postupaka protiv financijskih interesa i imovine BiH, kako objekti Centralne banke više ne bi bili u opasnosti i kako bi kontrolori leta mogli bezbrižno obavljati svoj izuzetno važan posao.
Ove institucije su od ključne važnosti za građane i ne smiju biti ugrožene neodgovornim ponašanjem.
S institucijama koje su ključni dio infrastrukture, poput Centralne banke i BHANSA-e, ne smije se igrati!
Prema zakonu, dobit Centralne banke mora se koristiti za potrebe države, a ne za potrebe entiteta. Ovom mojom odlukom, Centralna banka, kao izuzetno ugledna centralna banka na međunarodnoj razini, sada može svoju dobit staviti na raspolaganje državnim institucijama. Na taj način će financirati troškove nabave izbornih tehnologija za njihovo uvođenje na općim izborima 2026. godine, što se očekuje već dugo. Do sada se nitko o tome nije pobrinuo ni u jednom nacrtu proračuna.
Sredstva Centralne banke koja ostanu nakon ovoga, a čuo sam da su to prilično veliki iznosi, ta dobit Centralne banke može se koristiti samo za financiranje institucija Bosne i Hercegovine i otvaranje puta stvaranju dobrog državnog proračuna.
Iako u tom smislu ne postoji pravni spor između Federacije Bosne i Hercegovine i države, sredstva iz rezervi za cestarine se dijele, a Federacija Bosne i Hercegovine će istovremeno dobiti sredstva u istom iznosu.
Ova Odluka, koju upravo objavljujem, stupit će na snagu nakon objave na web stranici OHR-a.
Ovim mjerama štitimo financijsku stabilnost i funkcionalnost države, omogućujemo održavanje slobodnih i poštenih izbora te dajemo čelnicima Bosne i Hercegovine prostor koji im je potreban da usmjere svoje napore na reformsku agendu BiH za EU.
Poručujem političkom vodstvu da što prije usvoji proračun za 2025. godinu. Put vam je otvoren. Građani ove zemlje su dovoljno dugo čekali. Pokazali su strpljenje, sposobnost suočavanja s izazovima i nepokolebljivu želju da žive u mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji koja je članica Europske unije.
Ne dopustite da ih političke igre spriječe u toj budućnosti. Razmislite o budućim generacijama i njihovom pravu da žive u zemlji koja radi za njih, a ne protiv njih. U zemlji u kojoj institucije funkcioniraju, gdje se poštuje vladavina prava i gdje mladi ljudi vide budućnost zbog koje vrijedi ostati ovdje. U zemlji u kojoj zaposlenici u državnim institucijama mogu očekivati dobre plaće za uloženi trud i rad. I ne smijemo zaboraviti ni druge institucije, poput kulturnih institucija.
Ovo je trenutak da ispunimo očekivanja i djelujemo u interesu svih građana – a ne biračkog tijela stranke. Bosna i Hercegovina još uvijek može nadoknaditi izgubljeno vrijeme, ali samo ako oni na vlasti odaberu odgovornost umjesto retorike, a napredak umjesto paralize.
Put u Europu je otvoren, ali trebate krenuti tim putem prije nego što se zatvori.
Hvala vam – rekao je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
