Jedan od osumnjičenika u slučaju poznatom kao “Sarajevski safari” ispitan je pred istražiteljima suda u Milanu, gdje je odbacio optužbe da je sudjelovao u ubojstvu civila tijekom opsade Sarajeva.
Njegova izjava dolazi unatoč ranijim izjavama u kojima je tvrdio da se borio kao dobrovoljac u Bosni na strani srpskih paravojnih formacija, motiviran ideologijom i mržnjom prema muslimanima.
Radi se o 64-godišnjem muškarcu iz pokrajine Alessandria, bivšem lovcu, koji je među četvoricom osumnjičenika u ovom slučaju. Ispitivanje je održano u ponedjeljak, a prema njegovoj obrani, odlučio je iskoristiti svoje pravo na šutnju.
Njegova odvjetnica Licia Sardo iz Odvjetničke komore Milana pojasnila je da njezin klijent nije u mogućnosti dati pouzdane izjave jer, kako je navela, nije spavao tri dana. Također je istaknula da su njegove ranije izjave zapravo rezultat sugestija novinara, te da se radi o pretjerivanju i pokušaju ostavljanja dojma.
Obrana tvrdi da su priče koje je javno pričao zapravo prepričavanja događaja koje je čuo od drugih, posebno od kruga ljudi koje je susretao na streljani koju je često posjećivao. Prema njihovim riječima, osumnjičenik nikada nije bio uključen u borbene aktivnosti.
Odvjetnici su nadalje naglasili da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban rukovati snajperistom, navodeći da je kratkovidan i da zato nije ni služio vojni rok.
U idućim danima očekuje se ispitivanje još dvojice osumnjičenika – jednog iz regije Brianza, a drugog iz Toskane. Svi se terete za kazneno djelo ubojstva iz nehaja, s otegotnim okolnostima vezanim uz niske motive.
Slučaj, koji je u javnosti dobio naziv “ljudski safari”, odnosi se na navodne događaje iz razdoblja opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, kada su, prema tvrdnjama istrage, pojedinci bili plaćeni za pucanje na civile. Prema izvješćima, među žrtvama su bile žene, starije osobe i djeca.
Istraga je pokrenuta nakon izvješća novinara Ezia Gavazzenija, a sumnja se da su u te aktivnosti bili uključeni državljani Italije i drugih zemalja. Trst se često spominje kao moguće logističko središte, iako se vjeruje da su postojale i alternativne rute dolaska.
Prema ranijim tvrdnjama jednog od osumnjičenika, organizirani su i čarter letovi iz Milana, koji su preko manjih zračnih luka na jadranskoj obali vodili do Makedonije i Crne Gore, odakle su sudionici nastavili putovanje prema Bosni i Hercegovini.
