Iza zatvorenih vrata, Rusija zahtijeva od Sjevernoatlantskog saveza (NATO) da se obveže da se Savez neće širiti na istok i da preispita odluke summita u Bukureštu 2008. godine, na kojem je članstvo obećano Ukrajini i Gruziji.
Ruske državne novine Izvestija prve su izvijestile o tim zahtjevima, pozivajući se na izvore iz ruskog veleposlanstva u Belgiji. Prema njihovim tvrdnjama, predstavnici NATO-a su u prošlosti nekoliko puta usmeno obećali da se blok neće širiti.
-Ruska Federacija će inzistirati da se odgovarajući sporazumi stave ‘na papir’, uključujući i poništavanje odluka summita u Bukureštu. Sva usmena jamstva o neproširenju bloka, koja su sami predstavnici NATO-a dali u prošlosti, zaboravljena su i ignorirana u trenutku kada im je to odgovaralo – Izvestija citira svoj izvor.
Osim toga, Moskva zahtijeva i preispitivanje obećanja iz 2008. godine, kada je NATO otvorio vrata budućem članstvu Ukrajine i Gruzije. Iako je šef NATO-a Mark Rutte ranije tvrdio da će Ukrajina jednog dana postati članica, ruski pritisak u Ženevi ima za cilj to trajno spriječiti.
Osim Ukrajine i Gruzije, ruski mediji spominju i Azerbajdžan, Armeniju i Moldaviju kao “najbliže susjede Rusije” s kojima NATO surađuje, a čiju budućnost Moskva želi kontrolirati. Rusija već okupira gruzijske regije Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i moldavsku Pridnjestrovlja, što tim zemljama znatno otežava put do članstva u NATO-u.
Ruske novine u egzilu, The Moscow Times, navode da su Rusi ovaj zahtjev iznijeli na pregovorima u Ženevi, gdje se ovih dana sastaju ukrajinska, ruska i američka delegacija u pokušaju postizanja mirovnog sporazuma. Slične informacije prenosi i poljski portal Onet.
Podsjeća se i da je Vladimir Putin, prema Reutersu, prošle godine tražio pravnu obvezu NATO-a o neširenju oružja, kao i pravno zapečaćenu neutralnost Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump prethodno je odbacio ideju o skorom članstvu Ukrajine.
Ruski narativ o “izdaji Zapada” temelji se na tvrdnjama da je tijekom pregovora o ponovnom ujedinjenju Njemačke 1990-ih dano obećanje da se NATO neće širiti prema istoku. Međutim, bivši vođa SSSR-a, Mihail Gorbačov, potvrdio je da takva obveza nikada nije dana u pravno obvezujućem obliku.
-Tema širenja NATO-a uopće se nije raspravljala niti pokretala tih godina – rekao je Gorbačov 2014.
Iako postoje zapisi o američkim i njemačkim diplomatima koji raspravljaju o tome da se vojna infrastruktura ne bi trebala širiti prema istoku, to nikada nije formalizirano kao obećanje Rusiji koje bi postsovjetskim zemljama zabranilo da same odaberu svoj put.
Ironično, dok Kremlj navodi širenje NATO-a kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu, upravo je ta agresija dovela do toga da Švedska i Finska – zemlja s kojom Rusija dijeli dugu granicu – postanu nove članice Saveza.
