Rus bježeći od rata zapeo u čekaonici zračne luke, već je dva mjeseca tamo

Podjeli

Dvadesettrogodišnji Rus Vladimir Maraktajev već dva mjeseca živi u čekaonici Međunarodne zračne luke u Inčeonu u Južnoj Koreji, najvećoj tamošnjoj zračnoj luci.

Čim je krajem rujna prošle godine dobio rješenje da će morati u vojsku, ovaj je student lingvistike iz Ulan-Udea iz ruske republike Burjatije odmah utekao u Mongoliju.

Iz Mongolije je zatim otišao u Filipine, a zatim je 12. studenog ušao u Južnu Koreju. Nadao se da će ga ta zemlja, jedna od najstabilnijih azijskih demokracija, primiti kao izbjeglicu.

Međutim, južnokorejske su vlasti odbile njegov zahtjev jer su procijenile da bježanje od vojnog roka nije valjan razlog za davanje azila. Nakon šest dana u prihvatnom centru, Maraktajev se vratio u aerodrom u Inčeonu i otad je tamo.

Kako se žalio na odluku južnokorejskih vlasti, ne može ga se još deportirati. Dok Seul ne odluči što će s njim, Maraktajev će nastaviti živjeti u čekaonici zračne luke u Inčeonu. Trenutno se u tom aerodromu nalazi pet Rusa koji čekaju da Južna Koreja ili prihvati ili odbije njihove molbe za azil.

“Moj je život kao ‘Beskrajni dan‘”, rekao je Maraktajev. Rus je Reutersu rekao da dane provodi tako što se šeće aerodromom, čita knjige te uči korejski. “Cijeli dan zapravo ne radim ništa.”

Maraktajev je rekao da on i njegovi sunarodnjaci žive u maloj sobi u čekaonici za odlazne letove te da spavaju na dekama koje su prostrte na podu čekaonice. Smiju se tuširati, ali nemaju neograničen pristup toploj vodi. Odjeću moraju prati ručno.

Iako nema mnogo novca, budući da kartice ruskih banaka u većini svjetskih zemalja više ne rade, hranu dobiva od Ministarstva pravosuđa Južne Koreje: “Dugo sam živio od gotovine koju sam ponio kada sam pobjegao od kuće”, rekao je Maraktajev. “Za Novu sam se godinu počastio kavom.”

Iako se nalazi u pravnom limbu, život u aerodromu manje je zlo od povratka u Rusiju. Student vjeruje da će ga tamošnje vlasti uhititi čim se vrati. Mnogo je građana Burjatije dosad unovačeno, a Maraktajev kaže da je jedan njegov blizak prijatelj poginuo u Ukrajini.

“Vijest da je stradao do mene je stigla prije dva tjedna. Ne zna se hoće li se njegovo tijelo uopće vratiti u Rusiju. Takvu sudbinu ne bih poželio ni najgorem neprijatelju”, rekao je Maraktajev.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Službeno: Karlo Stapić novi igrač HŠK Zrinjski!

Karlo Stapić danas je i službeno postao novi igrač HŠK Zrinjski Mostar, nakon što je 24-godišnji branič iz Busovače s Plemićima potpisao ugovor...

Novi natječaj u FBiH: Otvorena radna mjesta u državnoj službi

Na Facebook stranici Agencije za državnu službu Federacije BiH objavljeni su novi natječaji za popunjavanje radnih mjesta državnih službenika. U Županiji Sarajevo objavljena...

Vasilj ima novi klub, mnoge je iznenadio svojim izborom

Nakon fantastičnih obrana na Svjetskom prvenstvu, ali i u kvalifikacijama za Mundijal, te vrlo dobrih obrana za St. Pauli kojeg je praktički cijelu...

Mostar: Otvoren prvi Centar za obuku kontrolora zračnog prometa u BiH

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) u ponedjeljak je u Mostaru svečano otvorila prvi certificirani Centar za obuku...

Slični članci

Požar u pubu odnio 27 života, izlazi za nuždu bili zagušeni

U požaru koji je izbio u jednom pubu u glavnom gradu Tajlanda...

Drugo godišnje usklađivanje mirovina u FBiH

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio je Odluku...

Spas od vrućine može postati koban: Kako prepoznati opasnost i reagirati ako se netko utapa?

Samo u posljednjih desetak dana u Bosni i Hercegovini zabilježeno je nekoliko...

Uložio 200 €, a očekuje zaradu čak 5.000 €: Biljka koja budi novu nadu poljoprivrednicima

Dok se mnogi hrvatski poljoprivrednici bore s visokim troškovima proizvodnje, klimatskim promjenama...