Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru, predvođeni rektorom Zoranom Tomićem, potpisat će danas ugovor kojim je predviđeno izdvajanje deset milijuna eura iz hrvatskoga proračuna za 2025. godinu, što bi trebalo pomoći dugoročnoj stabilizaciji funkcioniranja ove jedine javne visokoškolske ustanove na kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku te u konačnici doprinijeti rasterećenju roditelja koji su godinama bili glavni financijeri. Rezultat je to dogovora nakon višemjesečnog lobiranja predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića kod premijera Andreja Plenkovića., prenosi Večernji list BiH.
Plenković pokazao veliko razumijevanje
Hrvatski premijer pokazao je veliko razumijevanje za važnost SUM-a te u ovogodišnji proračun uvrstio ovo kapitalno izdvajanje od deset milijuna eura. Ovaj će novac SUM-u stizati u četiri tranše, po 2,5 milijuna eura tijekom jedne godine. Prva stiže odmah nakon formalnog potpisivanja ovoga sporazuma. Tako će se početi realizirati vizija očuvanja i jačanja ove visokoškolske obrazovne institucije te ispunjavati zahtjevi koje su postavili predstavnici sindikata zaposlenih koji su jako slabo plaćeni, a u skoroj budućnosti rasteretiti i proračuni roditelja koji su do sada bili ključni financijeri SUM-a.
Plaćali roditelji
Više od 60 posto proračuna do sada je bilo iz školarina, zatim županija i općina. Djelomično je i do sada Vlada RH plaćala dio obveza SUM-a. Oko 1,1 milijun eura, primjerice, prošle je godine otišlo za financiranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na Sveučilištu u Mostaru te sufinanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru. Kako se doznaje, plan je da od školske 2025./2026. budu značajno smanjene školarine, a od 2026./2027. postane potpuno besplatno studirati na Sveučilištu u Mostaru. Dragan Čović odigrao je ključnu ulogu u pregovorima oko osiguravanja financijske stabilnosti SUM-a.
Osim lobiranja kod premijera Plenkovića, aktivno je sudjelovao i u pregovorima sa sindikatima, koji su već dulje izražavali nezadovoljstvo zbog niskih plaća. Tijekom sastanka s vodstvom Sveučilišta u Mostaru i predstavnicima sindikata naglašena je važnost kontinuiranog dijaloga i pronalaska rješenja koja će pozitivno utjecati na pravnu i financijsku stabilnost institucije, ali i na poboljšanje uvjeta rada nastavnog osoblja te prava studenata. Čović je ranije naglasio značaj Sveučilišta u Mostaru kao ključne institucije za obrazovanje mladih i jačanje akademske zajednice.
– Sveučilište ima poseban značaj za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i za očuvanje našeg identiteta, suvereniteta, kulture i baštine. Ako uspijemo stvoriti dovoljno obrazovanih mladih ljudi koji znaju svoju vrijednost, gradimo snažnu mrežu za budućnost – istaknuo je Čović. Ova visokoškolska ustanova ima jednu akademiju i deset fakulteta. Na njima radi 1000 nastavnika koji predaju 12.000 studenata.
Duga povijest
Vizija Sveučilišta usmjerena je na razvoj u visoko organiziranu, integriranu i funkcionalnu visokoškolsku ustanovu uključenu u europski prostor visokoga obrazovanja i europski istraživački prostor. Povezivanjem znanstveno-istraživačkog i obrazovnog procesa SUM će osigurati kvalitetno i učinkovito obrazovanje utemeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. Povijest visokoškolskog obrazovanja u Mostaru seže u kraj 19. stoljeća, kada je 1895. godine osnovana Franjevačka bogoslovija, prva visokoškolska ustanova u regiji. Tijekom 20. stoljeća uslijedio je razvoj novih obrazovnih institucija, uključujući Višu pedagošku školu (1950.), Višu tehničku školu (1959.) te Višu poljoprivrednu školu (1960.). Pravni i Ekonomski fakultet stekli su status samostalnih fakulteta 1976. godine. Do 1992. godine Sveučilište je nosilo naziv komunističkog vođe Džemala Bijedića. Tijekom Domovinskog rata nastavni proces bio je prekinut te nedugo nakon toga nastavljen u Širokom Brijegu, a poslije i u nastavi za prvu godinu studija u Neumu i Širokom Brijegu. Od akademske 1994./1995. godine nastava se vraća u djelomično sanirane objekte u Mostaru.
Danas je Sveučilište u Mostaru jedina javna visokoškolska ustanova u BiH na kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, a uz potporu Vlade RH i daljnja ulaganja, pred njim su jasni planovi razvoja i stabilizacije. To daje dugoročno jamstvo opstojnosti Hrvata u ovoj zemlji.
