Mnogi radnici u Bosni i Hercegovini bili bi spremni zamijeniti dio povišice za više praznika, tj. za slobodne dane.
To je pokazalo regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je provela grupa “Alma Career”, unutar koje djeluju portali za zapošljavanje u regiji, uključujući MojPosao.ba, a činjenica da je istraživanje pokazalo da radnici žele 30 dana godišnjeg odmora govori u prilog činjenici da radnicima treba više slobodnih dana.
Zašto radnici u Bosni i Hercegovini žele više dana odmora?
Kada je riječ o zamjeni dijela povišice za slobodne dane, ovo istraživanje pokazuje da bi 25 posto ispitanika pristalo na to, dok bi 43 posto razmatralo takvu odluku ovisno o visini povišice. S druge strane, 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.
“Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već pogodnost koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika”, navodi se u istraživanju.
Osim što bi radnici u Bosni i Hercegovini željeli više dana godišnjeg odmora, istu želju imaju i radnici u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je također provedeno istraživanje.
Koliko godišnjeg odmora trenutno imaju zaposlenici u BiH?
„Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini imat će u prosjeku 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi porast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Međutim, njihove potrebe i očekivanja su znatno veća: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, tj. gotovo osam dana više“, dodaje MojPosao.ba, navodeći da se potreba za duljim odmorom također povećava s godinama radnika.
Zanimljivo je da zaposlenici u državnim tvrtkama i ustanovama u prosjeku imaju 24,1 dan godišnjeg odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim tvrtkama 20,5 dana.
Mogu li se zaposlenici zaista odmoriti tijekom godine?
Međutim, iako radnici žele više dana u godini, istraživanja su pokazala da mnogi ostaju u komunikaciji sa svojim nadređenima čak i tijekom izostanka s posla.
„Tijekom godišnjeg odmora, 42 posto ispitanika uvijek je ili često dostupno svojim nadređenima, 33 posto kolegama iz vlastitog odjela, a 22 posto kolegama iz drugih odjela. Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenika ne uspijeva u potpunosti odmoriti od posla čak ni tijekom godišnjeg odmora, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka“, dodaju.
Što poslodavci kažu o željama radnika?
Rezultati istraživanja i želje radnika nisu iznenadili Sašu Trivića, potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da se to ne događa od jučer, već da je želja za više godišnjih odmora trend koji se javlja već godinama.
„Naravno, pokušavamo se tome prilagoditi. Naravno, ima i drugih koji bi radili više. Neki bi radili manje. Na poslodavcima je da se što više približe željama radnika. To je trend koji je na tržištu prisutan već nekoliko godina. Plaća već dugo nije najvažniji instrument“, rekao je za „Nezavisne novine“.
Što Savez sindikata kaže o rezultatima istraživanja?
S druge strane, Danko Ružičić, glavni tajnik Saveza sindikata Republike Srpske, u intervjuu za „Nezavisne novine“ ističe da mu je teško komentirati ove podatke, navodeći da nije siguran da je mudro da se radnici odriču svojih primanja.
„Plaće radnika su skromne s obzirom na cijene i troškove u Bosni i Hercegovini te inflaciju, cijene osnovnih namirnica i cijene sindikalne potrošačke košarice“, kaže, dodajući da nema potrebe da se radnici odriču dijela povišica ili plaća.
Dodaje da Zakon o radu u Republici Srpskoj propisuje da svaki zaposlenik koji ima više od šest mjeseci radnog staža u poduzeću ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana, odnosno četiri tjedna od pet radnih dana.
„Kolektivni ugovor obvezuje na dogovor o većem godišnjem odmoru na temelju godina radnog staža i eventualno složenosti posla na kojem zaposlenik radi“, kaže Ružičić.
